Korisnik:Andrija Balabušić/pesak

Dalekovod

uredi

Dalekovod je nadzemni električni vod (slobodni vod, nadzemni vod) naizmenične ili jednosmerne struje visokog električnog napona koji služi za prenos električne energije, bilo velike snage, bilo na velike daljine, ili oboje. Električna energija se prenosi neizolovanim provodnicima koji su, zbog opasnosti visokog napona za životnu sredinu, postavljeni visoko iznad zemlje. Kao provodnički materijali uglavnom se koriste aluminijum ili legure aluminijuma. Električni provodnici se izrađuju u obliku užadi uvrtanjem od pojedinačnih žica, a najčešći dizajn je kombinovano uže uvijeno od žica od dva različita materijala, od kojih jedan (aluminijum) služi za provođenje struje, a drugi (čelik) uzima mehaničko naprezanje (tzv. alucel provodnik). Za napone veće od 300 kV, provodnici pojedinačnih faza od dva, tri ili više užadi sastavljaju se na rastojanju od 30 do 60 centimetara jedan od drugog (snopovi provodnika), kako bi se izbegla štetna erupcija sjaja. Noseći provodnici su stubovi dalekovoda namenjeni za nošenje i zatezanje, a najčešće se izrađuju kao rešetkaste konstrukcije od pocinkovanog čelika. Između stuba i provodnika postavljeni su suspendovani električni izolatori sastavljeni od niza izolacionih elemenata izrađenih od elektroporcelana, kaljenog stakla ili sintetičkih materijala mehanički ojačanih staklenim vlaknima.[1]

 
Dalekovod

Električni vodovi prenose električnu energiju iz velikih elektrana do trafo-stanica kako bi smanjili struju u pograničnim oblastima područja sa koncentrisanom potrošnjom električne energije (gradovi, velika industrijska postrojenja i tako dalje). Električna snaga koja se prenosi na pojedinačne dalekovode iznosi između nekoliko desetina do hiljada MV, u zavisnosti od napona. Prenosni naponi se smatraju srednjim naponima, od 50 kV do danas, najvećim naizmeničnim naponima od 1200 kV i najvišim jednosmernim naponima od 1500 kV (između polova). U Hrvatskoj se koriste naizmenični naponski naponi od 110 kV, 220 kV i 400 kV. Dužine pojedinih dalekovoda danas dostižu hiljade kilometara.

Sistem uzemljenja dalekovoda

uredi

Sistem uzemljenja dalekovoda je zaštitni sistem koji se sastoji od provodnika za uzemljenje zakopanih u zemlju, ponekad i od uzemljenja. Svrha uzemljenja je zaštita ljudi koji se zateknu u blizini stubova kada dođe do priključka na zemlju provodnika dalekovoda (prekid tela električnog izolatora ili skok vazduha duž izolatora), ali i povećanje pouzdanosti ograničavanjem povratnih skokova kada grom udari u stub ili zaštitni konopac.

Zaštitno uže

uredi

Zaštitno uže je provodnik koji se postavlja iznad strujnih provodnika i povezuje direktno sa polovima, a njegov zadatak je sprečavanje direktnih udara groma u provodnike struje. Linija je takođe opremljena priborom koji se uglavnom sastoji od različitih manjih delova za električno i mehaničko povezivanje pojedinih delova dalekovoda, za zaštitu izolatora od električnog luka i za prigušivanje mehaničkih vibracija provodnika izazvanih strujanjem vazduha.

Izvori

uredi
  1. ^ Branković, Senka. Električne mreže i dalekovodi, za 4. razred elektrotehničke škole. Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.