Prerasti-kameni,prirodni mostovi

uredi
 
Prerast

Prerasti su površinski kraški oblici.U završnoj fazi morfološke evolucije pećina procesom oburvavanja dolazi do postupnog uništavanja pećina urušavanjem pećinskih tavanica.Od njih ostaju samo lučni krečnjački svodovi nekadašnjih pećinskih tavanica u vidu kamenitih prirodnih mostova-prerasti.Oni imaju različitu visinu i dužinu,čak i više desetina metara,a visinu do 40 metara.[1]

Prerasti u Srbiji

uredi

Prerasti Vratne

uredi

Reka Vratna,pritoka Dunava,nalazi se u severoistonoj Srbiji.Zahvaljujući specifičnim geološkim odnosima u njenom slivu,stvorena je kompozitna dolina sa klisurama i kanjonskim delovima u karbonatnim stenama.

 
Velika prerast u kanjonu Vratne

Suva prerast je nastala na mestu poniranja Vratne pred krečnjačkim gerbenom u ukleštenom meandru.To je kameni most visok 20 metara,širok 15 metara ,sa svodom širine 34 metra.

Velika prerast se nalazi tri kilometra nizvodno od Suve prerasti.Ima u obliku tunela dugačkog 45 metara, visokog 26 metara i širokog od 23 do 33 metra.Na zidovima i tavanici prerasti nalazi se više otvora pećinskih kanala.

Mala prerast se nalazi na 100 metara nizvodno od Velike prerasti,na završetku kanjonskog dela doline.Dalje počinje dolina Vratne sa manastirskim kompleksom.Na 200 metara uzvodno od manastira Vratna,uzdiže se luk prirodnog kamenog mosta visok 34 metra,širok 33 metra i debeo 15 metara.

 
Mala prerast u kanjonu Vratne

Nastale kombinacijom poniranja rečnog toka i oburvavanja tavanice pećinskog tunela kojim je proticala Vratna,čitava dolina reke sa prerastima je prmer delovanja rečnog i kraškog procesa u izolovanim partijama krečnjaka.[2]

Prerast Zamne

uredi

Tunelska pećina poznata kao Prerast nalazi se u dolini reke Zamne,pritoke Dunava,u severoistočnoj Srbiji.Cela pećina je tunel kroz koji teče reka Zamna.Pećina je nastala korozijom i mehaničkom erozijom rečnog toka i lokalnim poniranjem reke u krečnjacima,tako da se iznad pećine nalazi stara rečna dolina ove reke.Duž iste dijaklaze koja je predodredila pravac rečnog toka,pećina je narastala u visinu i potkopavala dno suve doline na površini.Tavanica se postepeno tanjila i najzad obrurvala,pa su tako nastale i dve vingledi u njoj zahvaljujući kojima je pećina celom džinom osvetljena dnevnom svetlošću.

Danas predstavlja visok pećinski kanal dužine 155 metara,sa rečnim koritom Zamne u njenom podu.U današnjem stadijumu morfološke evolucije pećina na reci Zamni još ne predstavlja pravu prerast.[2]

Prerast Samar

uredi

Nalazi se u istočnoj Srbiji,u severoistočnom delu Kučajskih planina.To je kameni most sagrađen od jurskih krečnjaka u dolini Tisnice,pritoke Mlave.

Prerast ima obim luka dužine 10 metara ,širine 14 metara i visine 15 metara,sa debljinom stenovitog svoda od 15 metara.Smatra se da je ovaj prirodni most nastao na aktivnom rasedu,na mestu lokalnog poniranja reke Prerasta.Na aktivost raseda ukazuju tektonska breča i nagla promena pada rečnog korita u predelu svoda prerasti. Cela klisurasta dolina Prerasta nastala je salamanjem nekadašnje razgranate pećine od koje su zaostale dve kraće pećine.Jedna od ovih pećina,dužine 68 metara,u svodu je prerasti,dok je druga uzvodnije i ima dužinu od 215 metara.

Prerast Samar je tipičan primer krečnjačkog luka u rečnoj dolini koji genetski odgovara fluvio-kraškom obliku reljefa.[2]

Prerast Šuplja stena

uredi

Prerast Šuplja stena je primer kontaktnih prerasti,nastalih usled selektivne erozije i lokalnog poniranja reke. Nalazi se na rečici Prerast, 15 kilometara od Majdanpeka.

Prerast je usečena u vidu grandioznog prirodnog kamenog mosta u masivnim krečnjacima. Vitki kameni luk predstavlja dokument o evoluciji reljefa u slivu reke Prerast. Dimenzije prerasti u oticanju reke kroz nju iznosi 22,5 metara.Širina kanala pri dnu,na izlazu,iznosi 7 metara,a u unutrašnjosti do 9,5 metara.Najmanja visina otvora ispod svoda luka je 29,5 metara,a maksimalna 34 metra.Debljina krečnjačkog svoda je oko 8 metara,tako da se gornja ivica nalazi 42 metra iznad rečice.[2]

Literatura

uredi

1. Dr Dragutin Petrović,Dr Predrag Manojlović (1997), "Geomorfologija",Beograd

2.Amidžić Lidija, "Zaštićena prirodna dobra Srbije",Beograd

Reference

uredi
  1. ^ Petrović, Dragutin (1997). Geomorfologija. Beograd. 
  2. ^ a b v g Amidžić, Lidija. Zaštitićena prirodna dobra Srbije. ISBN 978-86-80877-39-6. 

Vidi još

uredi

Spomenik prirode Prerast u Dobroselici

Prirodni spomenik Valja Prerast

Kraški proces

Pećina

Vratna (reka)

Vratna (Negotin)