Košijev niz[a] je niz čiji su uzastopni elementi proizvoljno blizu jedan drugom za dovoljno velike indekse elemenata.

Košijev niz u skupu realnih brojeva uredi

Niz realnih brojeva, x1, x2, x3... naziva se Košijevim, ako za proizvoljno malo   može da se nađe indeks n0 za koji je apsolutna razlika bilo koja dva elementa niza sa indeksom većim od njega manja od  . Simboličkim jezikom pisano, niz realnih brojeva (xn) je Košijev, ako:

 .

Košijev niz u metričkim prostorima uredi

U metričkom prostoru M, sa metrikom d, niz elemenata skupa M je Košijev, ako za proizvoljno malo   može da se nađe indeks n0 za koji je udaljenost bilo koja dva elementa niza sa indeksom većim od njega manja od  . Simboličkim jezikom pisano, niz elemenata (xn) metričkog prostora je Košijev, ako:

 .

Košijev niz u metričkim prostorima mogao bi se definisati i na sljedeći način:[1] Niz x1, x2, x3... je Košijev ako udaljenost elemenata xm i xn teži nuli kad manji od indeksa m i n teži beskonačnosti. Simboličkim jezikom napisano, niz elemenata (xn) metričkog prostora je Košijev, ako:

 .

Osobine uredi

Za Košijeve nizove, i u skupu realnih brojeva,[2] i u proizvoljnim metričkim prostorima,[3] važe sljedeće osobine:

  1. Svaki konvergentan niz je Košijev
  2. Svaki Košijev niz je ograničen
  3. Ako Košijev niz ima konvergentan podniz, on je i sam konvergentan.

Obratno tvrđenje od tvrđenja 1, međutim, ne mora uvijek da važi. U skupu realnih brojeva ono zaista važi, što se dokazuje posebnom teoremom,[2] ali ne i u proizvoljnom metričkom prostoru.

Kompletnost uredi

Za one metričke prostore za koje je tačno da je svaki Košijev niz konvergentan, kaže se da su kompletni.[3][b] Jedan primjer kompletnih metričkih prostora je upravo gorepomenuti skup realnih brojeva, definisan standardnom metrikom  .

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ Dobio je ime po francuskom matematičaru Ogistenu Luju Košiju.
  2. ^ Kompletnost, kao važna osobina metričkog prostora, definisana na gore opisani način, uslov je brojnih matematičkih teorema; jedna od takvih je i Banahova teorema o nepokretnoj tački, koja je i sama važna za dokazivanje nekih drugih matematičkih teorema.

Izvori uredi

  1. ^ „Cauchy Sequence”. Wolfram MathWorld. Pristupljeno 24. 9. 2009. 
  2. ^ a b Adnađević i Kadelburg 1998, str. 59.
  3. ^ a b Adnađević i Kadelburg 1998, str. 247.

Literatura uredi