Kumanija
Kumanija je naziv koji se u srednjem veku odnosio na nekoliko različitih teritorija u istočnoj i srednjoj Evropi, kao i srednjoj Aziji.
Kumanska stepa
urediNaziv „Kumanija” ili „Kumanska stepa” prvobitno se odnosio na Kumansko-kipčačku konfederaciju koja je postojala na istoku Evrope i zapadu srednje Azije između 10. i 13. veka.
Zlatna horda
urediNaziv „Kumanija” je takođe upotrebljavan kao alternativno ime za Zlatnu hordu, koja je postojala između 13. i 16. veka, a koja je zahvatala slično područje kao i originalna Kumanija.
Vlaška nizija
urediU 13. veku, pre stvaranja Kneževine Vlaške, to područje je nazivano Kumanijom.
Ugarska
urediU srednjovekovnoj Ugarskoj se naziv „Kumanija” (ili Kunšag) odnosio na dva manja upravna autonomna područja – Veliku Kumaniju (Nađkunšag) i Malu Kumaniju (Kiškunšag). Kumani su se na te prostore naselili u 13. veku. Velika Kumanija je zahvatala područje između Solnoka i Debrecina, a Mala Kumanija područje između Kaloče i Segedina. Južni deo Male Kumanije prostirao se tokom srednjeg veka i na području današnje severne Bačke u Srbiji.
U 16. veku ovi prostori ulaze u sastav Osmanskog carstva, čime je nestalo i kumanskih autonomnih teritorija. Uspostavom habzburške uprave krajem 17. veka, administrativno se obnavljaju i Velika i Mala Kumanija. Ove teritorije su postojale sve do druge polovine 19. veka, kada su ukinute i uključene u sastav novoformiranih županija Pešt-Piliš-Šolt-Kiškun i Jas-Nađkun-Solnok. Danas su ovi prostori u okviru Mađarske organizovani kao županije Bač-Kiškun i Jas-Nađkun-Solnok.