Кључ (биологија)

Ključ u biologiji predstavlja tabelu za određivanje vrste živih bića.

Determinacija uredi

Ključevi mogu biti posebna dela ili se nalaziti u sklopu stručnih knjiga ili radova. Prateći karakteristike vrste koju je potrebno determinisati, vrši se izbor između datih slučaja koji se uvek daju alternativno. Dakle jedan predstavlja „tezu“, a drugi „antitezu“. Svaka teza preko broja sa desne strane vodi do nova dva slučaja, odnosno do nove „teze“ i „antiteze“. Na taj način se stiže do određene taksonomske kategorije, odnosno konačne determinacije (prvo do porodice preko ključeva za određivanje porodice, onda do roda preko ključeva za određivanje rodova, a onda i vrste preko ključeva za određivanje vrsta, a moguće je određivati i niže kategorije).[1]

Primer uredi

Jela
 
ilustracija
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Potporodica:
Rod:
Vrsta:
A. alba
Binomno ime
Abies alba

Ključ za određivanje porodice reda Pinales

1a Biljke bez šišarki. Seme je pojedinačno, obavijeno mesnatim omotačem. Taxaceae
1b Biljke sa drvenastim, kožastim ili bobičastim šišarkama. 2
2a Listovi su igličasti, pršljenasto raspoređeni ili ljuspasti, naspramno raspoređeni. Šišarke su sitne, kožaste, drvenaste ili bobičaste i sa malo ljuspi. Cupresaceae
2b Iglice su raspoređene spiralno ili u čupercima. Šišarke su kožaste, drvenaste sa mnogo ljuspi. 3
3a Šišarke su duže od svoje širine. Plodne i zaštitne ljuspe su jasno odvojene. Plodne ljuspe su veće, nose po dva semena zametka. Pinaceae
3b Šišarke su okruglaste. Fertilne i sterilne ljuspe su uglavnom srasle, nose 2-9 semenih zametaka. Taxodiaceae

Ključ za određivanje potporodice porodice Pinaceae

1a Biljke bez kratkih izdanaka. Iglice su spiralno raspoređene. Abietoideae
1b Biljke sa kratkim i dugim izdancima. 2
2a Kratki izdanci su 1-2 mm i u pazuhu su odrvenelih, spiralno raspoređenih ljuspastih listića. u rukavcu kratkog izdanka su 2-5 iglica. Pinoideae
2b Kratki izdanci su dugi oko 5 mm, rastu više godina. na njima su iglice u čuperku do 40, a na dugim izdancima iglice su spiralno raspoređene. Laricoideae

Ključ za određivanje rodova potporodice Abietoideae

1a Zrele šišarke su uspravne, osipaju se. Abies
1b Zrele šišarke vise, ne osipaju se. 2
2a Pokrovne ljuspe vire između plodnih ljuspi. Otisci iglica malo istaknuti, ovalni. Pseudotsuga
2b Pokrovne ljuspe ne vire između plodnih ljuspi. Lisni otisci su na jastučastim izraštajima kore. 3
3a Iglice su pljosnate, raščešljane u dva reda, imaju tanke peteljke, duge 8-15 mm. Na vrhu su tupe, po obodu fino nazubljene. Otisci iglica su poluokruglasti. Šišarka duga oko 2,5 cm sa kratkom drškom. Tsuga
3b Iglice su četvorouglaste ili spljoštene, bez jasnih peteljki. Ožiljak iglice je rombičan. Picea

Ključ za određivanje vrsta roda Abies

1a Iglice na licu bez linija stoma ili samo pri vrhu sa linijama stoma. 3
1b Iglice na licu sa linijama stoma do svojih osnova. 2
2a Iglice 8-15 mm, na sve strane odstojeće, krute, skoro četvrtaste, pri bazi upadljivo proširene. A. pinsapo
2b Iglice su duge 45-65 mm, sabljasto savijene nagore, raščešljane u dva reda. A. concolor
3a Mlade grane gole, sve iglice su zašiljene. Pupoljci su smolasti sa tesno prileglim ljuspama. A. cephalonica
3b Mlade grane su dlakave, pupoljci bez smola. 4
4a Mlade grane su žutozelene, iglice nisu raščešljane, uperene su ka vrhu grane. A. nordmanniana
4b Mlade grane su sive ili crvenomrke. Iglice su raščešljane. A. alba

Karakteristike dobrih ključeva uredi

Opisi treba da budu dijagnostički (važe za sve predstavnike jedne grupe i samo za njih) i diskriminativni (odvajaju jednu grupu od drugih), posebno kada su u pitanju ključevi za vrste. Karakteristike koje nisu takve, ne bi trebalo da budu korišćene. Takođe, ne bi trebalo koristiti negacije. Opisi koji se koriste treba da budu koncizni i uniformni gde god je to moguće.

Primeri literature za determinaciju biljaka uredi

Primeri literature koja se najčešće koristi za determinaciju biljaka:

  • Domac, R. (1950): Flora za određivanje i upoznavawe bilja-Zagreb
  • Fiori, A. (1921): Iconographia Florae Italicae
  • Josifović, M. i grupa autora (1970-1980): Flora SR Srbije, I-X, SANU-Beograd
  • Stojanov, N. i Stefanov, B. (1923-1925): Flora na Blgaria, I i II, Sofija
  • Savulesku, T. (1953-1965): Flora Republicii Populare Romine, I-XI, Akadem. RPR
  • Boisser, E. (1867-1879): Flora Orientalis, I-V, Genevae et Basilae
  • Coste, H. (1901-1906): Flore de la France, I-III, Paris
  • Ilić, R, Cerović, O, Gajić M.R. (1972): Flora Košutnjaka, Beograd
  • Hayek, A. (1927-1933): Prodromus Florae peninsulae Balcanicae, I-VII, Dahlem bei Berlin
  • Hegi, G. (1906-1931): Illustrierte Flora von Mittel-Europa, I-VII, Wien
  • Horvatić, S. (1954): Ilustrirani bilinar-Zagreb
  • Jovanović, B. (1951): Priručnik za određivanje dendroflore- Coniferae-Salicaceae, Beograd

Izvori uredi

  1. ^ Petković, B. Marin, P. & Boža, P. 1995. Praktikum iz sistematike viših biljaka. Nauka. Beograd.

Spoljašnje veze uredi