Laponci ili Sami (slap. sámit, sapmelaš) jesu ugro-finski narod, koji pretežno živi u Norveškoj (provincija Finmark), Švedskoj (provincija Lapland), Finskoj (okrug Laponija) i Rusiji (Murmanska oblast). Laponci su takođe autohtoni narod severne Evrope, i na tom prostoru su živeli pre nego što su Germani naselili severnu Evropu. Laponci su većim delom protestantske, a manjim delom pravoslavne veroispovesti, a govore laponskim jezicima, koji spadaju u ugrofinsku grupu uralske porodice jezika.

Laponci
Sámit, Sapmelaš
Laponski hor 2003.
Ukupna populacija
Između 80.000—100.000 ili više[1]
Regioni sa značajnom populacijom
 Laponija 63.831—107.341
 Norveška37.890—60.000
 Švedska14.600—36.000
 Finska9.350 [2]
 Rusija2.000[3]
Jezici
laponski, švedski, norveški, finski, ruski
Religija
dominira protestantizam (luteranizam)
Srodne etničke grupe
Baltofinski narodi (Finci, Kareli, Vepsi)

Laponaca ukupno ima 53.200,[traži se izvor] od toga u Norveškoj 31.000, Švedskoj 15.000, Finskoj 5.400, Rusiji 2.100.

Laponci su se tradicionalno bavili nomadskim načinom života, uzgojem ovaca, irvasa, kao i ribarstvom. Ali, danas, time se bavi oko 10% Laponaca, tako da je uzgoj irvasa legalno rezervisan samo za Laponce u nekim delovima nordijskih zemalja.

Naziv uredi

Naziv Sápmi (predeo koji nastanjuju Laponci) je sličan finskom nazivu za Finsku Suomi. U pragermanskom i prabaltičkom jeziku reč sāma i reč sōma označavaju reč zemlja, tako da je verovatno da i termin Sápmi znači zemlja.

Laponci u ostalim zemljama sveta uredi

Osim u nordijskim zemljama, Laponaca u Rusiji ih ima oko 2.000.

Demografija uredi

Norveška uredi

Što se tiče Norveške, Laponci uglavnom nastanjuju najseverniji region Norveške, Finmark. U Finmarku čine oko četvrtinu stanovništva. Osim njih, ima i pripadnika nekih manjih podgrupa, poput Kvenasa (potomaka finskih seljaka i ribara koji su naselili ovo područje u 16. veku), i Tornedalaca, koji žive na jugu, blizu granice sa Švedskom. Laponci u Norveškoj govore severnolaponski jezik.

Finska uredi

U Finskoj, prema nekim izvorima, ima oko 9.500 Laponaca, a prema drugim ih ima 5.400. Većina njih žive u okolini jezera Inari na severu Finske (i starosedeoci su istoimene opštine), a u celoj Finskoj Laponci čine oko 0,1% stanovništva. Većina Laponaca u Finskoj govore severnolaponski, inarskolaponski i skoltski jezik.

Rusija uredi

Laponaca u Rusiji ima približno 2.000. Oni uglavnom nastanjuju poluostrvo Kola i pretežno žive u priobalnim selima i bave se ribarstvom. Neki Skolti žive u blizini grada Murmansk, a neki u unutrašnjosti poluostrva Kola. Oni nose naziv Skolti. Pretežno su pravoslavne veroispovesti, jer ih je Sveti Trifun Pečengski pokrstio u 16. veku. Skolti govore skoltskim jezikom.

Religija uredi

Laponci su u najvećem broju hrišćani (90%), podeljeni na protestante i pravoslavce. Protestanti nastanjuju Norvešku, Švedsku, i Finsku, a pravoslavci Rusiju. Manjim delom praktikuju i tradicionalne religije.

 
Laponska porodica oko 1900. godine
 
Područje nastanjeno Laponcima
  • 1. Južni sami
  • 2. Ume sami
  • 3. Pite sami
  • 4. Lule sami
  • 5. Severni sami
  • 6. Skolt sami
  • 7. Inari sami
  • 8. Kildin sami
  • 9. Ter sami

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Sámi people (14. 12. 2015). „Sámi in Sweden”. sweden.se. 
  2. ^ „Eduskunta - valtiopäiväasiakirjat”. web.archive.org. 2. 6. 2014. Arhivirano iz originala 02. 06. 2014. g. Pristupljeno 22. 10. 2019. 
  3. ^ „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda”. www.perepis2002.ru. Arhivirano iz originala 19. 07. 2011. g. Pristupljeno 22. 10. 2019. 

Spoljašnje veze uredi