La Vega (Dominikanska Republika)

La Vega je treći po veličini grad u Dominikanskoj Republici. Grad je prestonica provincije La Vega[2] poznat pod nazivom Srce Dominikane zbog svog geografskog položaja, ali i masovne poljoprivredne proizvodnje i tehnike uzgoja u cijeloj provinciji.

La Vega
La Vega Real
La Vega
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Dominikanska Republika
PokrajinaLa Vega
Osnovan1494.
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 248.089[1]
 — gustina490 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate19° 07′ 52″ S; 70° 18′ 53″ Z / 19.1312° S; 70.3148° Z / 19.1312; -70.3148
Aps. visina500 m
Površina410,9 km2
La Vega na karti Dominikanske republike
La Vega
La Vega
La Vega na karti Dominikanske republike
Veb-sajt
lavega.com

Istorija uredi

U okviru današnjih granica La Vege, Kristifor Kolumbo je 1494. izgradio utvrđenje kojim je čuvao put do unutrašnjosti doline Cibao i ruda zlata. Oko utvrđenja je polako počelo da se gradi naselje čiji se ekonomski razvoj zasnivao na topljenju zlatne rude i preradi šećerne trske. S pronalaskom veće količine zlatne rude 1508. godine, ovo postaje prvi zlatni grad na ostrvu. Ekonomski rast mjesta omogućio je više mogućnosti stanovništvu, pojavila se potreba za trgovinom i upravo se na ovom mjestu javljaju prvi trgovci. Tu se kovao i prvi novac. I danas se, u naselju koje nosi prvobitni naziv mjesta Začeće de la Vege nalaze arheološki ostaci španske fabrike zlata, gdje su indijski radnici donosili zlato i pretvarali u ingote koje su čuvali u tvrđavi sve dok ih ne bi otpremili u Španiju.[3]

1562. godine grad je uništen u zemljotresu. Stanovništvo se u nepogodi preselilo na južnu obalu rijeke Kamu. Datum osnivanja novog grada nije poznat, a stari grad narod je koristio u poljoprivredne svrhe do sredine 70-ih godina, kada vlasništvo nad tim prostorom preuzima Vlada Dominikanske Republike. Mjesto je pretvoreno u Nacionalni park. La Vega je svojoj istoriji pretrpio različita osvajanja, ali i još jedan veliki zemljotres 1842. Dvije godine kasnije, La Vega se priključila potvrdi nezavisnosti Dominikanske Republike i postala prvi grad u kojem je okačena zastava slobodne zemlje.

Geografija uredi

La Vega je smještena je u centru sjevernog dijela zemlje, u dolini Vega Real, u dolini rijeke Kamu. Srce Dominikanske Republike okruženo je prirodnim dobrima. Sjevernu stranu okružuje rijeka Juna, druga Dominikanska rijeka po dužini od 185 km. Rijeke Kamu i Montelano nalaze se na zapadu grada. Južno od La Vege je Centralna Kordiljera, najveći planinski sistem Dominikanske Republike. Aerodrom El Ponton smješten je na istočnoj strani grada. Grad je udaljen 20 minuta od Santijaga, a oko sat vremena od prestonice Santo Domingo.

Ekonomija uredi

Kroz istoriju, ekonomija La Vege zasnivala se na zlatu, obrađivanju plodnih zemljišta i uzgoju stoke. Danas La Vega nema izvore zlata, poljoprivreda se smanjuje zbog urbanizacije grada. Ipak, industrija se oslanja na proizvodnju kafe, kakaa, duvana, pirinča, kukuruza. U La Vegi se proizvodi i pivo od 60-ih godina prošlog vijeka[4]. Takođe je zastupljena i grana stočarstva, uz razvijenu mesnu industriju. Djelatnost uslužnog sektora fokusirana je na velike trgovačke lance i supermarkete.

Stanovništvo uredi

Prema podacima o stanovništvu provincija Dominikanske Republike, La Vega je imala 394.205 stanovnika. Procjene (do jula) 2019. godine bile su da u ovoj provinciji ima 409.973 stanovnika. Sam grad La Vega, kao prestonica provincije imala je 248.089 stanovnika, dok je taj broj do sredine 2019. godine uvećan za oko 10.000. Prema tim podacima izdatim od strane Nacionalnog zavoda za statistiku i Ministarstva ekonomije Dominikanske Republike, 50.9% stanovništva su muškarci, dok je 49.1% žena. Najveći procenat stanovništva su oni do 19 godina.[1] [5]

Turizam uredi

Glavne tusističke atrakcije su: kolonijalne ruševine La Vega, Katedrala Bezgrešnog začeća, Karneval La Vega i Jarabacoa. Iako nema puno plaža i ljetovališta, La Vega je omiljeno mjesto za odmaranje Dominikanaca. Okružen prirodom, rijekama, uz bogatu istoriju i gostoprimljive ljude, grad i provincija su omiljeni za istraživanje i odmaranje turista. Pored prirodnih bogatstava, turiste privlači i veliki broj karnevala, Sajam knjiga, kao i građevine iz modernog doba.

Karnevali uredi

Najveći i najvažniji praznik La Vege je karneval koji je proglašen nacionalnom baštinom. Karneval se održava svakog februara u „Cvijetnom Parku”, a posjeti ga oko pola miliona ljudi. [6] Pored glavnog karnevala koji privuče veliki broj ljudi, organizuju se i svečanosti na kojima se proslavlja Bogorodica Bezgrešnog začeća i Gospa od Antigve. [7] Sajam knjiga Dominikanske Republike održava se svake godine u septembru i traje nedelju dana. Na Sajmu učestvuju pisci i urednici iz cijele zemlje i predstavljaju svoj rad.

Katedrala Bezgrešnog začeća uredi

Katedrala se nalazi na gradskom trgu i jedna je od najvećih u Dominikanskoj Republici. Gradnja crkve trajala je 15 godina, a završena je 1992. godine. Ističe se impozantnim dizajnom, sivim kamenom i fasadom kojom se iskazuje čovjekova ograničena sposobnost da odražava božansku svjetlost. Ovo je jedna od rijetkih katedrala u kojima je statua Hrista visoka 5 metara, a za razliku od ostalih koje prikazuju raspeće, u La Vegi Hristos je prikazan kao vaskrsao. [8] [9]

Sport uredi

Pored kulturnih i vjerskih događaja, La Vega ima i sportske događaje sa dugom tradicijom. Jedan takav je košarkaški turnir koji se igra od oktobra do decembra, a svoju tradiciju vodi od 1994. godine. Prvi put je igran 1978, ali je usljed političkih i kulturnih kriza u zemlji bio prekinut do 1994. kada je ponovo postao aktuelan.

Obrazovanje uredi

U gradu je smješten privatni „Katolički univerzitet tehnologija” osnovan 1983. godine i jedan je od najboljih u državi. Tu je i smješteno i izdvojeno odjeljenje Nacionalnog univerziteta Pedro Henrikuez Urena, Agro šumarskog univerziteta Fernando Arturo de Merino, kao i dio Univerziteta Santo Domingo. Pored velikog broja fakulteta, u La Vegi se nalazi i jedna od najskupljih škola, koledž Agustinijan.

Klima uredi

Klima La Vega, Dominikanska Republika
Pokazatelj \ Mesec .Jan. .Feb. .Mar. .Apr. .Maj. .Jun. .Jul. .Avg. .Sep. .Okt. .Nov. .Dec. .God.
Apsolutni maksimum, °C (°F) 36,2
(97,2)
36,2
(97,2)
37,2
(99)
37,3
(99,1)
38,0
(100,4)
38,0
(100,4)
37,5
(99,5)
38,5
(101,3)
38,4
(101,1)
38,6
(101,5)
37,2
(99)
35,0
(95)
38,6
(101,5)
Maksimum, °C (°F) 29,7
(85,5)
30,1
(86,2)
31,2
(88,2)
31,9
(89,4)
32,5
(90,5)
33,4
(92,1)
33,5
(92,3)
33,9
(93)
33,9
(93)
33,0
(91,4)
31,1
(88)
29,5
(85,1)
32,0
(89,6)
Minimum, °C (°F) 18,4
(65,1)
18,6
(65,5)
19,2
(66,6)
20,2
(68,4)
21,1
(70)
21,8
(71,2)
22,0
(71,6)
22,2
(72)
21,9
(71,4)
21,4
(70,5)
20,5
(68,9)
19,0
(66,2)
20,5
(68,9)
Apsolutni minimum, °C (°F) 11,0
(51,8)
14,0
(57,2)
12,5
(54,5)
14,0
(57,2)
17,0
(62,6)
17,0
(62,6)
16,0
(60,8)
15,0
(59)
16,0
(60,8)
17,2
(63)
16,2
(61,2)
14,0
(57,2)
11,0
(51,8)
Količina kiše, mm (in) 84,7
(3,335)
76,6
(3,016)
87,0
(3,425)
148,1
(5,831)
178,1
(7,012)
84,6
(3,331)
102,1
(4,02)
119,0
(4,685)
117,1
(4,61)
145,1
(5,713)
139,1
(5,476)
120,1
(4,728)
1.401,6
(55,181)
Dani sa kišom (≥ 1.0 mm) 9,4 7,1 8,2 9,9 12,0 8,1 10,6 10,2 8,9 10,7 12,2 11,4 118,7
Relativna vlažnost, % 73,6 72,5 69,6 71,5 74,3 71,5 71,3 70,7 70,6 74,7 77,6 77,1 72,9
Sunčani sati — mesečni prosek 186,7 185,8 213,9 201,5 206,5 228,7 246,2 250,7 210,7 207,2 174,5 156,3 2.468,7
Izvor: NOAA[10]


Reference uredi