Legati Gradske biblioteke Karlo Bijelcki

Legati Gradske biblioteke Karlo Bijelicki u Somboru su posebne biblioteke celine i druga materijalna i kulturna dobra koja je testamentarno zaveštao njihov vlasnik, ili njegov pravni naslednik.

Legati kao vid dobročinstva

uredi

Ugledni Somborci i znamenite ličnosti vezane za Sombor izabrali su somborsku biblioteku kao mesto konačnog odredišta svoje ostavštine - lične biblioteke. Ove biblioteke celine su primljene na osnovu poklona ili testamentarnog zaveštanja poklonodavca, vlasnika kolekcije. Veći deo fonda legata i biblioteka celina čine monografske publikacije, koje su osnovna građa ličnih biblioteka poklonodavaca.

U ovim zbirkama su domaće i strane serijske publikacije.

Osim knjiga i periodike, u pojedinim kolekcijama se nalaze i umetnička dela i nameštaj vlasnika.

Smeštaj i organizacija legata u somborskoj biblioteci

uredi

Sva bibliotečko-informaciona građa legata i biblioteka celina stručno je obrađena prema standardima za bibliografski opis prema vrsti građe.

Za starije legate formirani su lisni alfabetski i stručni katalozi. Od 2004. godine, kada se somborska biblioteka priključila sistemu uzajamne katalogizacije COBISS, vrši se rekatalogizacija starog fonda u elektronskoj bazi, samim tim i fonda legata što omogućava da ove kolekcije budu dostupne širem krugu korisnika.

Smeštanje i signiranje legata u somborskoj biblioteci nije uniformno, te postoji više varijanti smeštaja. Bibliotečko-informaciona građa koja se nalazi u okviru legata ili bibloteka celina na Naučnom odeljenju obeležena je internom slovnom oznakom u signaturi. Prilikom pristupa u sistem uzajamne katalogizacije COBISS, raniji način signiranja monografskih i serijskih publikacija je promenjen i definisane su interne oznake u signaturi na osnovu inicijala legatora (PK, KV, RD, DŽ, RS, MJV).

Serijske publikacije u somborskoj biblioteci smeštene su po formatima sa latiničnim slovnim oznakama i tekućem broju, odnosno na osnovu interne oznake u signaturi koja označava format (D, E, F) i tekućeg broja u signaturi.

Monografske publikacije su smeštene po tekućem broju. Pojedini legati, koji se nalaze u bibliotečkim ograncima i čiji je fond u slobodnom pristupu, smešteni su po UDK broju.[1]

Legati u somborskoj biblioteci

uredi

Somborska biblioteka poseduje devet legata i biblioteka celina:[1]

  1. Legat Karolja Vertešija
  2. Legat Radivoja Stokanova,
  3. Legat Jakoba Kelša,
  4. Legat Radivoja Dodića,
  5. Legat Bogdana i Milene Džuver,
  6. Legat Smiljke Kurucić Gengelacki,
  7. Legat Amalije Sulaver Raič,
  8. Legat Petra Konjovića i
  9. Legat Miroslava Josića Višnjića.

Legati u formiranju

uredi

Biblioteka je dobila još dva legata koje je potrebno u narednom periodu srediti, stručno obraditi i smestiti.

To su:

  • Legat Davida Kecmana - Dake (somborskog književnika) i
  • Legat Jolanke Lazić (testamentom je Gradskoj biblioteci "Karlo Bijelicki" namenila svoju kućnu biblioteku)

Značaj i vrednost legata

uredi

Svest o značaju i potrebi ulaganja u biblioteke bogaćenjem njenih fondova traje od samog njenog otvaranja. Legati kao posebne celine su vredni sastavni delovi biblioteke.

Legati su dragocena riznica značajnih istorijskih trenutaka, čuvari zaboravljenih vrednosti, običaja i sveukupnog duhovnog, obrazovnog i kulturno-umetničkog nasleđa.

U Legatima se nalaze lične kolekcije publikacija, rukopisa, dokumenata, i raznorodne građe, brižljivo sakupljane. Legati određenih ličnosti predtavljaju i način da se upozna i sama ličnost darodavca, vreme, sredina ili širi prostor njenog delovanja.[1]

Reference

uredi
  1. ^ a b v Biblionet 2016 (Kragujevac, 26-28. maj) (2016). Legati i biblioteke celine. Beograd; Kragujevac: Zajednica matičnih biblioteka Srbije ; Narodna biblioteka "Vuk Karadžić" Kragujevac. str. 321—330.