Liturgijska zvezdica

Liturgijska zvezdica (grč: ἀστερίσκον, lat: asteriskov) jedan je od bogoslužbenih predmeta ili svetih sasuda koji je najčešće izrađivana u kompletu sa diskosom, sa kojim je upotrebnjavan tokom bogosluženja.[1] Ovaj sveti sasud se koristu u liturgiji Istočne pravoslavne, orijentalne pravoslavne i istočne katoličke crkve. Zvezdica simbolizuje Vitlejemsku zvezdu. Istorijski gledano, zvezdica se takođe koristila i u nekim delovima Rimokatoličke crkve.[2]

Bogato ukrašena zvezdiva iz 19. veka
Liturgijska zvezdica na diskosu

Istorija uredi

Prema nekim mišljenjima zvezdicu u bogosluženje uvodi Sveti Jovan Zlatoust kako bi se označila sredina diskosa na koji se polaže Sveti Agnec i kako pokrivala ne bi doticala predloženje i remetila ga.[3]

Ova dva krstoliko sjedinjena luka koji se sa svoja četiri kraka polažu na diskos; simbolički asociraju na onu zvezdu koja je sa Istoka dovela mudrace do jaslica novorođenog Hristosa.[4][5][3]

Nešto kasnije zvezdica će biti pečat kojim su rimski vojnici zapečatili kamen Svetog groba kako neko ne bi ukrao telo Hristosa, kroz koji je on, kao i kroz pokrove, vaskrsnuvši prošao u svom božanskom oduhovljenom telu.[3]

Izgled uredi

 
Liturgijski sasudi sa zvezdicom na diskosu (levo)

Liturgijska zvezdica je načinjena od dve metalne trake polukružno savijene i spojene u nakrst. Trake su obično pokretne tako da se mogu sklopiti na diskos.[6] Ukoliko postoji ukras on se gotovo redovno sreće na ukrsnici dok su kraci zvezdica ponekad bili gravirani floralnim ili geometrijskim motivima i priložničkim tekstom.[3]

Zvezdice su najčešće izrađivane od istog materijala kao diskos na koji su polagane, uglavnom srebra a ređe bakra, mesinga ili drugih legura.[7] Kako liturgijska namena nije omogućavala značajniji prostor za izmenu forme, zvezdice u srpskim crkvama 19. veka sastoje iz dve lučno ili pravougaono savijene trake, u novije doba spojene zavrtnjem. Nad zvezdicama se može naći i ravnokraki krst i ukrasi u vidu plastično oblikovane ptice, odnosno goluba Svetog Duha, medaljone u kojima je prikazan jednakostranični trougao kao simbol Svete Trojice ili trougao sa Svevidećim okom ili predstave poput Boga oca Savaota sa golubom Svetog Duha u medaljonu.[3]

Primena uredi

Tokom Liturgije, nakon što sveštenik pripremi hleb i vino, kadiće liturgijsku zvezdicu on je drži iznad otvorene kadionice. Zatim gaje stavlja na diskos dok izgovara reči, I dođe zvezda i stane nad mestom gde beše dete (Upor. Matej 2,9).

Tokom Arhijerejske Liturgije (one na kojoj načalstvuje Episkop), neposredno pre Velikog vhoda, skinuće se koprene i liturgijska zvezda i episkop će obaviti pomen živima i mrtvima, nakon čega će zameniti zvezdicu i koprene.

Potom će đakon podići zvezdicu sa diskosa, i udariti njome diskos sa četiri strane, krsteći se, a sveštenik podiže ruke i peva pobedničku pesmu. Đakon celiva zvezdicu, savija je i odlaže je na antimenziju, dok sveštenik počinje molitvu Anafore.

Posle Pričešća vernih na diskos postavljaju koprenu, koplje, kašičicu, zvezdica. Sveštenik ih predaje đakonu, koji ih nosi nazad u Protesis.

Koptska upotreba uredi

U Koptskoj pravoslavnoj i koptskoj katoličkoj crkvi, zvezdica se „sastoji od dve srebrne lučne trake, koje se drže zavrtnjem, ukrštene jedna preko druge u obliku krsta, obično nadvišenog malim krstom“.[traži se izvor] Na arapskom se pominje kao Kupola i veruje se da predstavlja i Hristov grob i pećinu u kojoj je rođen. Ili sama zvezdica ili krst iznad nje takođe simbolizuje Vitlejemsku zvezdu. Iz tog razloga, ceo predmet se ponekad jednostavno naziva Zvezdom.[8]

Upotreba u rimskom obredu uredi

U rimskom obredu, posebna dvanaestokraka zvezdica je korišćena u papskim misama, kao pokrivač za hostiju na pateni, kada je doneta papi na njegov presto za pričešće. Za razliku od istočne zvezdice, koja ima četiri zraka, papska zvezdica je imala dvanaest zraka, na svakom je ispisano ime apostola. Njegovu upotrebu je nedavno oživeo papa Benedikt XVI.[9]

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ „Osnove pravoslavnog bogosluženja”. Bogoslužbeni tekstovi (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2022-01-06. 
  2. ^ Sokolof, Archpriest D. (2001), A Manual of the Orthodox Church's Divine Services (3rd ed.), Jordanville NY: Printshop of St. Job of Pochaev, Holy Trinity Monastery, pp. 15–16
  3. ^ a b v g d Dautović, Vuk (2021-02-02). „Umetnost i liturgijski ritual: bogoslužbeni predmeti u srpskoj vizuelnoj kulturi 19. veka”. Univerzitet u Beogradu (na jeziku: srpski). 
  4. ^ Mitropolitx SrbskiiÞMihailx, Crkveno bogoslovіє, 47
  5. ^ Hadži Teofilo, Poznavanje crkve ili Obredoslovlje, 44.
  6. ^ Venijamin, Nova Tablica, 19, 423–424.
  7. ^ V. Dautović, „Crkveno srebro iz riznice hrama Pokrova Presvete Bogorodice u Valjevu“, 212
  8. ^ Barsov N. I. Zvezdica // Эnciklopedičeskiй slovarь Brokgauza i Efrona : v 86 t. (82 t. i 4 dop.). — SPb., 1890—1907.
  9. ^ Shipman A. "Asterisk." // The Catholic Encyclopedia. Vol. 2. New York: Robert Appleton Company, 1907.

Spoljašnje veze uredi

  Mediji vezani za članak Liturgijska zvezdica na Vikimedijinoj ostavi