Ludvigova angina
Ludvigova angina ili flegmona poda usne duplje je upalni proces struktura ispod donje vilice i jezika (tzv. submandibularni i sublingvalni prostori) koja se brzo razvija, može ugroziti život, a obično se javlja kod mlađih osoba i dece kao rezultat širenja infekcije donjih zuba. Kod dece ova bolest može dovesti do poremećaja disanja.
| Ludvigova angina | |
|---|---|
| Latinski | Angina Ludovici |
 | |
| Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
| Specijalnost | otorinolaringologija, Maksilofacijalna hirurgija |
| MKB-10 | K12.2 |
| MKB-9-CM | 528.3 |
| DiseasesDB | 29336 |
| MedlinePlus | 001047 |
| MeSH | D008158 |
Različite vezivne ovojnice (fascije) oblikuju niz prostora u vratu koji mogu biti zahvaćeni infekcijom. Invazija bakterija u te prostore uzrokuje upalu, celulitis, ili nakupljanje gnoja - apsces. Upala se dalje širi i gore i pozadi i podiže dno usne duplje i jezik. Podjezična kost sprečava širenje prema dole pa se otok širi prema napred, izobličuje vrat i stvara se izgled „vrata bika“.[1]
Etiologija uredi
U razvoju ovog oboljenja značajnu ulogu igraju zubni karijes, nedavne stomatološke intervencije koje mogu biti uzrok infekcije, anemija srpastih ćelija, oslabljen imunološki sistem, povrede i pirsing jezika (umetanje nakita u jezik). Ludvigova angina kod dece može nastati i bez ovih faktora rizika.[1]
Klinička slika uredi
Ludvigovu anginu karakterišu jak bol i otok vrata. Visoka temperatura, slabost, otežano gutanje i neprijatan zadah iz usta su vrlo česti. Može se javiti i grč mišića za žvakanje i simptomi otežanog disanja te se dete često naginje prema napred kako bi olakšalo disanje. Pojava zvučnog disanja nalik lavežu psa (stridor), plava boja kože i sluznica (cijanoza), otežano disanje i oslabljeni disajni pokreti ukazuju na poremećen disajni put.[1]
Dijagnoza i lečenje uredi
Ludvigova angina se prepoznaje na osnovu kliničke slike i potvrđuje mikrobiološkom analizom uzročnika bolesti.
Angina se leči osiguranjem disajnog puta, intravenskim antibioticima (penicilin G ili cefalosporini), hirurškom intervencijom i, ako je potrebno, operativnom dekompresijom. Intravenski se mogu davati i kortikosteroidi kako bi se smanjio otok i na taj način osigurala prohodnost disajnog puta i poboljšalo delovanje antibiotika.
Hirurška drenaža se radi kad nakon 24 sata lečenja lekovima nema poboljšanja. Ponekad, kad je ugroženo disanje, potrebno je napraviti otvor na dušniku (traheotomija).
Ludvigova angina može biti smrtonosna. Nemogućnost pravovremene dijagnoze ove duboke infekcije vrata često je rezultat promenjene kliničke slike zbog prethodnog uzimanja antibiotika. Ranom dijagnozom, intravenskom antibiotskom terapijom i eventualno hirurškim zahvatom i intenzivnom negom postiže se izlečenje procesa bez komplikacija.[1]
Izvori uredi
 | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |
