Lufa (Luffa cylindrica) je jednogodišnja zeljasta biljka[2] iz porodice tikvi. Može se koristiti kao hrana, ali i kao sunđer - u domaćinstvu za uklanjanje nečistoća, pranje posuđa ili guljenje povrća, u kozmetici za piling kože, a u auto i prerađivačkoj industriji kao filter.[3] Zato se često naziva i biljni sunđer, a poznata je i pod nazivima: lufa sunđer, turai, turia, vijetnamska lufa, egipatski krastavac, tori, ridge tikva i drugim.[4]

Lufa
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Luffa cylindrica
(L.) M.Roem.
Sinonimi[1]
  • Cucurbita luffa hort.
  • Luffa cylindrica M.Roem.
  • Luffa aegyptica (lapsus)
  • Luffa aegyptiaca (Mill.)
  • Luffa pentandra Roxb.
  • Momordica cylindrica L.
  • Momordica luffa L.

Opis vrste uredi

Lufa raste kao jednogodišnja puzavica. Cveta u proleće. Cvetovi su žuti, slični cvetovima krastavca ili tikvice. Plodovi se javljaju početkom leta. Na jednoj vreži može biti 3 do 5 plodova oblika većeg krastavca. Mladi plodovi su zelene boje, a zreli u jesen prelaze u žutu. Dužine su od 30 do 50 cm a prečnika od 5 do 10 cm,[4] težine oko 1 kg.[3] Tkivo zrelih plodova je suvo i šuplje, sa jako vaknastom strukturom.[5]

Rasprostranjenost uredi

Od prirode lufa raste u tropskim i suptropskim područjima kao kultivar ili biljka koja se sama razmnožava. Nije sa sigurnošću utvrđeno da li joj je pravi dom Afrika ili Azija.[2]

 
Lufa na vreži

U našim uslovima može se uspešno gajiti. Nije zahtevna vrsta,[2] ali pošto se radi o tropskoj biljci za klijanje su potrebni topli i vlažni uslovi, sa temperaturom iznad 20°C. Zbog slabo razvijenog korenovog sistema osetljiva je na nedostatak vlage. Pošto raste kao puzavica, za pravilan rast potrebna joj je potpora. Bez potpore biljke će formirati plodove nepravilnog oblika i biće izložene gljivičnim oboljenjima usled dodira sa vlažnom površinom zemlje.[3]

Upotreba uredi

Ukoliko se plodovi koriste za ishranu, berba se vrši oko dva meseca posle setve, kada dostignu veličinu oko 15 cm. Za izradu sunđera i sličnih proizvoda beru se kada su sasvim zreli, tri do šest meseci nakon setve.[2]

Tkivo zrelih plodova je suvo, šupljikavo i mrežaste strukture. Suvim plodovima se oguli kora i istrese seme, a tkivo ploda se opere u smesi vode i izbeljivača. Na ovaj način se dobijaju čisti i sterilni sunđeri. Posle pranja sunđeri se dobro isperu i osuše.[3]

Upotreba u kulinarstvu uredi

 
Varivo od lufa tikve

Lufa je izuzetno popularno povrće u afričkim, azijskim i arapskim zemljama.[4] Za ishranu se koriste mladi plodovi, pre nego što sazru. Zelenu koru neophodno je odstraniti zbog gorčine. Priprema se kao bilo koja druga tikva ili konzumira kao krastavac. Žuti cvetovi takođe su jestivi.[3]

Zbog velike sadržine vode i malo masnoća spada u niskokalorično povrće (u 100 grama ima samo 60 kalorija) i dobra je za brzu dijetu.[4]

Upotreba u domaćinstvu uredi

U domaćinstvu se lufa koristi kao ekološki sunđer za kupanje, pranje posuđa i dr. Ne prima nikakve mirise i traje više meseci. Posle upotrebe lufa sunđer se mora održavati čistim, odnosno treba ga dobro isprati od sapuna i soli i ostaviti da se suši na vazduhu, kako ne bi privukao mikroorganizme i buđ.[4]

Upotreba u kozmetici i medicini uredi

 
Lufa sunđeri

U medicinske svrhe lufa se koristi protiv zatvora, zbog celuloze koju sarži. Pomaže u lečenju hemoroida, a koristi se i za snižavanje i nivoa šećera u krvi.

U kozmetičke svrhe lufa sunđer koristi se za piling kože, jer uklanja odumrle ćelije sa površine, akožu čini glatkom i napetom.[4] Lufa sunđer ima finu strukturu i posebno je dobar za odstranjanje grube kože na laktovima i stopalima. Koristi se i za masažu, jer poboljšava cirkulaciju.[2]

Higijena lufa sunđera uredi

Ukoliko se za kupanje koristi lufa sunđer, neophodno je održavati njegovu higijenu, jer je ovaj prirodni sunđer idealno mesto za razvoj bakterije Pseudomonas aeruginosa, koja izaziva razne bolesti.

Sunđer za kupanje uklanja mrtve ćelije sa kože i one se zadržavaju u pukotinama i vlaknima lufe. Najveći problem je u tome što većina ljudi nakon kupanja ostavlja lufu pored kade i ponovo ga koristi. U kupatilima uglavnom ima vlage i vazuh ne cirkuliše dovoljno, što su savršeni uslovi za razmnožavanje bakterija. Svaki put kada se lufa pokvasi i ne osuši posle upotrebe bakterije se šire. Razvoj ovih bakterija može da izazove blaže infekcije, ili u najogerm slučaju i do infekcije stafilokokama.

Posle svakog tuširanja lufa sunđer treba osušiti, najbolje pored otvorenog prozora. Može se oprati sapunom i vodom, kako bi se sprale mrtve ćelije koje se zadrže na sunđeru. Jedna od opcija je i da se lufa povremeno osuši u mikrotalasnoj rerni, tako što se ubaciti u pećnicu na 20 sekundi. Da biste se uklonile bakterije koje se zadržavaju na sunđeru za kupanje, sunđer se može povremeno oprati u izbeljivaču i posle toga dobro isprati.

Ukoliko sunđer promeni boju ili dobije neki miris treba ga baciti.[6]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ „Luffa cylindrica (L.) M.Roem.”. The Plant List. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  2. ^ a b v g d „Spužva koja nije morska, a raste i u Slavoniji”. Agroklub. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  3. ^ a b v g d „Lufa – tikva spužva”. lokvina. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  4. ^ a b v g d đ „Lufa - biljni sunđer”. Zalogaj. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  5. ^ „Luffa”. Stare sorte semena. Pristupljeno 2. 2. 2020. 
  6. ^ „Lufa za kupanje puna bakterija”. Mondo. Pristupljeno 2. 2. 2020. 

Spoljašnje veze uredi

  • Ilin, Žarko. „Povrtarstvo” (PDF). Poljoprivredna škola PKB. Poljoprivredni fakultet Univerziteta u Novom Sadu. Arhivirano iz originala (PDF) 04. 05. 2016. g. Pristupljeno 2. 2. 2020.