Makarije (druga polovina 14. veka — prva polovina 15. veka) poznat kao Makarije Zograf bio je srpski srednjovekovni zograf i ikonopisac.[1] Ne treba ga mešati sa srednjovekovnim štamparem Makarijem (16. vek).

Njegova biografija rekonstruiše se prvenstveno na osnovu pomenutih zapisa o manastirima i crkvama koje je živopisao. Poznato je da je njegov otac Hajko podigao pripratu manastira Zrze kod Prilepa, tu se zamonašio i umro kao monah Hariton. Njegova udovica sa njihovim sinovima — Pribilom i Prijezdom, preuzela je staranje o crkvi, pa je 1369. priprata živopisana.[1] Mladići su se zamonašili i uzeli imena Jovan i Makarije, ubrzo se proslavili kao zrzanski slikari, i 1395. napustili manastir.[1]

Freske u Ljubostinji

uredi

Oko 1405. godine Makarije je za kneginju Milicu oslikao crkvu manastira Ljubostinje. Prema rečima istoričara umetnosti, Srđana Đurića, njegov hladni i bledi kolorit podseća na rimske palate. Najpoznatije freske su Peti vaseljenski sabor i Iscelenje raslabljenog.

Reference

uredi
  1. ^ a b v Todić, Branislav. „Slikarstvo priprate Zrza” (PDF). Heritage. Pristupljeno 7. 3. 2022.