Manastir Svete Bogorodice Prečiste

Manastir Sveta Bogorodica Prečista je pravoslavni manastir debarsko-kičevske eparhije, koji se nalazi na planini na nadmorskoj visini 920 metara, kod makedonskog grada Kičeva, uz magistralni put Bitolj—Kičevo.

Manastirska crkva (2009)

Istorija uredi

Turci su prethodno uništili crkvu od koje su ostale razvaline. Bila je to ogromna crkva Svete Bogorodice Prečiste, ili zvana "Čista Prečista". Od nje je nastao današnji Kičevski manastir ili "Kičevska Prečista" Sv. Bogorodica. U manastirskoj crkvi koja je pripadala eparhiji "Debrckoj" osnovanoj od strane Sv. Save, napisana je knjiga "Prolog". U delu knjige koja je ostala neizgorela, ostao je zapis o vremenu nastanka. Bilo je to u vreme Stefana Prvovenčanog i njegovog brata Vukana, kako piše u njoj, pod staranjem igumana Andonija.[1]

Manastir je sagrađen 1316. godine i posvećen je Presvetoj Bogorodici - Maloj Gospojini. Nalazi se na platou zvanom Krnjino. Njegov ktitor je bio srpski kralj Milutin Nemanjić.

U prvoj polovini 19. veka bio je jeromonah Ćirilo - Kiril Pejčinović starešina tog manastira, kod Kičeva.[2]

Godine 1848. poklonio je manastirskoj crkvi zvono, srpski knez Aleksandar Karađorđević. To zvono je preživelo sve ratove i stradanja i veselo bruji u slobodi 1931. godine[3] U okrilju manastira radila je srpska osnovna škola između 1868-1874. godine.[4] Njen učitelj D. Obradović se javlja kao pretplatnik jedne srpske knjige, objavljene u Beogradu. Posle njenog zatvaranja 1878. godine, kada je kasnije ponovo otvorena premeštena je u selo Manastirac.[5] Tadašnji učitelj Đorđe prelazi u Rašetane.[6] Zbog neispravnih računa kičevskog manastira Svete Bogorodice Prečiste, Debarski mitropolit Kozma, je oko 1885. godine prišao bugarskom egzarhatu, da bi izbegao odgovornost.[7]

Nakon oktobarske revolucije ovde su prebegli ruski kaluđeri i obogatili umetnost i život manastira. Slava manastira se obeležava 21. septembra svake godine — Rođenje Presvete Bogorodice (Mala Bogorodica). Bio je starešina manastirskog bratstva 1931. godine protosinđel Miron.

Hram uredi

Reference uredi

  1. ^ "Glasnik društva srpske slovesnosti", Beograd 1871. godine
  2. ^ "Vreme", Beograd 1936. godine
  3. ^ "Vreme", Beograd 1931. godine
  4. ^ "Delo", Beograd 1899. godine
  5. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1904. godine
  6. ^ "Carigradski glasnik", Carigrad 1900. godine
  7. ^ "Velika Srbija", Solun 1916. godine


Spoljašnje veze uredi