Manastir Sumela (grč. Παναγια Σουμελα) je pravoslavni manastir Carigradske patrijaršije, podignuta krajem IV- početak V veka na kamenoj steni Trabzon u Maloj Aziji (današnja Turska). Od kraja IV veka u njemu se čuva ikona Presvete Bogorodice Panagia Sumela čudesno, koju je,prema predanju, naslikao sam apostol Luka. 1923. nakon razmene stanovništva između Grčke i Turske, ikonu su sa sobom preneli Pontijski Grci.

Manastir Sumela

Istorija uredi

Osnivanje manastira pripisuje se izvesnom monahu Varnavi (između 375. do 395. godine) [1], a njegovu nakon arapskog razaranja u IV veku, svetom Sofroniju.

Tokom vizantijskog perioda manastir je uživao naklonost nekoliko generacija careva, i postao najuticajniji i najbogatiji na teritoriji Ponta u doba Trapezuntskog carstva (1204—1461). Nakon pada carstva sve privilegije su potvrđene sa sultanom Selimom I i svim sledećim osmanskim vladarima.[1]

Najveći procvat manastira bio je tokom XVIIIXIX veka.

Nakon progona grčkog pravoslavnog stanovništva iz Anadolije, monaški život u manastiru Sumela je zamro. Svetinje koje su se čuvale u manastiru, uključujući i ikonu Panagia Sumela, poneli su Grci sa sobom, a od 1930. godine, se čuvaju u novom manastiru Sumela u blizini grada Veria u Makedoniji.

Tokom više vekova, manastir Sumela bilo svetinja, ne samo Grke, već i za hrišćane širom sveta, ali je turska vlast bila veoma neprijateljski nastrojena prema pravoslavnim hodočasnicima. Po je prvi put postalo moguće tek 2007. godine. [2]

2010. godine, tursko Ministarstvo kulture, na zahtev Vaseljenske patrijaršije je odobrila da bude domaćin prvog bogosluženja u manastiru Sumela. 15. avgusta 2010, dan Uspenja Presvete Bogorodice, Vaseljenski patrijarh Vartolomej služio je Liturgiju u manastiru zajedno sa nekoliko stotina hodočasnika iz različitih zemalja [3].

U septembru 2015. godine manastir je zatvoren za posetioce zbog rekonstrukcije.

Galerija uredi

Reference uredi