Mesna zajednica
Mesna zajednica je organizacija građana u kojoj građani, sa područja za koje je obrazovana, neposredno i putem organa mesne zajednice utvrđuju i zadovoljavaju potrebe od neposrednog zajedničkog interesa. Može biti:
- deo naseljenog mesta;
- jedno naseljeno mesto;
- za više naseljenih mesta, što je u praksi najčešći slučaj.[1]
Organizovanje mesnih zajednica
urediU skladu sa Statutom opštine način obrazovanja, poslovi, organizacija i način finansiranja mesnih zajednica detaljnije se uređuju posebnom odlukom.
Inicijativu za formiranje nove MZ odnosno promenu postojećih mogu pokrenuti:
- zbor građana MZ;
- najmanje deset posto birača sa područja za koje se predlaže promena;
- savet MZ;
- načelnik opštine.
Inicijativa za odvajanje dela MZ u posebnu MZ upućuje se savetu postojeće MZ, a ukoliko se on o tome negativno odredi, dužan je u roku od 30 dana organizovati referendum o tom pitanju.
Organi mesne zajednice
urediZakon o lokalnoj samoupravi kao organ mesne zajednice predviđa Savet mesne zajednice, koji može da broji najviše devet članova. Način izbora i opoziva članova saveta utvrđuje se statutom mesne zajednice.
Prava i obaveze mesnih zajednica
urediGrađani u mesnim zajednicama mogu zadovoljiti zajedničke potrebe i interese putem:
- pokretanja inicijative za donošenje i izmenu propisa i opštih akata iz nadležnosti opštine;
- pokretanja inicijative za izgradnju, održavanje i korištenje lokalnih puteva i drugih komunalnih objekata i načina obezbeđivanja finansijskih sredstava za tu namenu;
- pokretanje inicijative za komunalno uređenje naselja, održavanje čistoće ulica, uređenje i održavanje zelenih površina;
- zaštite i unapređenja životne sredine;
- pokretanja inicijative za izdvajanje, spajanje i pripajanje naseljenih mesta iz sastava opštine;
- održavanja i korištenja poslovnog prostora datog na upotrebu mesnoj zajednici;
- zadovoljavanja potreba i interesa u oblasti civilne zaštite, odnosno zaštite od elementarnih i drugih nepogoda;
- organizovanja humanitarnih akcija za korisnike socijalne pomoći i druge socijalne kategorije građana;
- realizovanja zajedničkih potreba u oblasti kulture, fizičke kulture, organizovanja kulturnih manifestacija i sportskih takmičenja;
- raspisivanja i sprovođenja referenduma.
Statutom i drugim aktima mesne zajednice može se predvideti zadovoljavanje i drugih potreba od neposrednog interesa za građane.
Reference
uredi- ^ „Zakon o lokalnoj samoupravi: 129/2007-41, 83/2014-22 (dr. zakon), 101/2016-9 (dr. zakon), 47/2018-3, 111/2021-3 (dr. zakon)”. www.pravno-informacioni-sistem.rs. Pristupljeno 2023-08-05.