Metroragija je abnormalno krvarenje između redovnih menstrualnih perioda. Postoji malo podataka o prevalenciji metroragije kod adolescenata. Uobičajeni uzroci metroragije su trudnoća, upotreba određenih kontraceptiva i intrauterinih uređaja i polno prenosivih bolesti. Ostali uzroci uključuju poremećaje zgrušavanja, genitalne traume, tumorske procese, poremećaje funkcija žlezda sa unutrašnjim lučenjemi, infekcije poput tuberkuloze, i narušeno opšte zdravstveno stanje organizma.[1]

Metroragija
SinonimiMetrorrhagia, irregular vaginal bleeding
Menstrualna krv
Specijalnostiginekologija
SimptomiKrvarenje između dve menstruacije
Faktori rizikapoorodična istorija
Dijagnostički metodna osnovu fizičkog pregleda
Slična oboljenjaneredovna menstruacija

Pri uzimanju istorije bolesti treba se fokusirati na pitanja koja iz napred navedene etiologije i na prateće simptome kao što su bolovi u stomaku i vaginalni iscedak. Kompletni pregled karlice, uključujući pregled spekulaumom, a druge metode pregleda treba uzeti u obzir kada su prisutni drugi simptomi.[1]

Dijagnostičko ispitivanje i lečenje zavise od etiologije metroragije. Kao i kod bilo koje druge menstrualne tegobe, trudnoću treba isključiti odmah na početku pregleda.

U slučaju neblagovremeno postavljene dijagnoze i nedakvatnog lečenja postoji mogućnost ozbiljnih doživotnih komplikacija . Uzroci ove anomalije su, generalno, lokalni, odnosno unutar materice ili karlice. Njegovi oopšti uzroci mogu biti povezani sa žlezdama sa unutrašnjim lučenjem ili sa opštim zdravstvenim stanjem.[1]

Terminologija uredi

Da se ne bi krvarelja iz materice mešala sa drugim medicinskim terminima vezanim za probleme sa menstruacijom, kroz istoriju uvedeni su i /ili korišćeni ovi termini:[2]

Menoragija (Menorragia- produženo krvarenje) je nenormalno povećanje menstrualnog toka ili trajanja menstruacije, ali sa normalnim intermenstrualnim intervalima. To se dešava kada menstruacija pređe granicu od sedam dana ili podrazumeva gubitak krvi veći od 80 ml. U praksi se ovaj gubitak obično ne kvantifikuje, pa se uzima u obzir samo kod onih žena kod kojih ometa njihov normalan život.Iako su obilna menstrualna krvarenja česta među ženama u menopauzi, većina žena ne doživljava krvarenje tokom menstruacijekao obilno ili dovoljno dugo da ga definiše kao menoragiju.

Polimenoreja (Polymenorrea) je česta i obilna menstruacija, zbog povećanja količine menstrualnog toka i skraćivanja intermenstrualnog intervala. Sinonim je za menoragiju i hipermenoreju.

Amenoreja (Amenorrea) je odsustvo menstruacije duže od 90 dana.

Oligomenoreja (Oligomenorrea) koju neki autori nazivaju i opsomenoreja (Opsomenorrea)[3] su duži menstrualni ciklusi (koji traju više od 35 dana). Ona u ukupnom zbiru dovodi do manjeg broja godišnjih menstrualnih ciklusa.

Polimenoreja (Polimenorre) su kraći menstrualni ciklusi, koja u ukupnom zbiru dovodi do većeg broja menstrualnih ciklusa ciklusa godišnje.

Hipomenoreja (Hipomenorrhoea) je jedan je od poremećaja menstrualnog ciklusa u kome se menstruacije javljaju u redovnim vremenskim razmacima, ali su kratkotrajne i oskudne.

Hipermenoreja (Hipermenorrea) je jedan je od poremećaja menstrualnog ciklusa koji se karakteriše velikim gubitakom krvi, dok je trajanje krvarenja i vremenski intervalizmeđu njih potpuno normalan. Uzroci su organski i funkcionalni, odnosno genitalni (endometrioza, miomi materice, polipi, hronično zapaljenje sluzokože materice, upala jajnika) i ekstragenitalni (poremećaji koagulacije krvi, visok krvni pritisak, bolesti bubrega).

Epidemiologija uredi

Promene u menstrualnom ciklusu su uobičajene prve dve godine nakon prve menstruacije (menarhe) i zadnje tri godine pre menopauze

Iako metroragija pogađa približno 15-20% žena u nekom trenutku njihovog života, savetuje im se da se u slučaju njene pojave obavezno jave na pregled ginekologu.

Etiologija uredi

Krvarenje iz materice između menstrualnih perioda je čest problem, posebno za tinejdžereke i žene u menopauzi, i može biti uzrokovana:

  • Neravnotežom hormona (neravnoteža je ponekad uzrokovana nepravilnom upotrebom hormonskih lekova, kao što su kontracepcijske pilule)
  • Polipi, izrasline na grliću materice (otvor materice) ili unutar materice; polipi su obično nekancerogeni.
  • Fibroidi, koji su nekancerozni izrasline u materici
  • Infekcija ili upala materice, grlića materice ili vagine
  • Erozija grlića materice (gubitak površinskog sloja grlića materice)
  • Upotreba spirale (intrauterini uređaj za kontrolu rađanja) ili pilula za kontrolu rađanja
  • Endometrioza (tkivo materice koje raste izvan materice)
  • Adhezije (ožiljkasto tkivo) unutar materice
  • Suvi zidovi vagine, kao posledica smanjenog nivoa estrogena nakon menopauze
  • Hronični medicinski problemi (na primer, problemi sa štitnom žlezdom, šećernom bolesti i problemi sa zgrušavanjem krvi)
  • Neki lekovi, poput razređivača krvi
  • Stres
  • Rak grlića materice ili drugih delova materice i vagine

Krvarenje nakon menopauze uredi

Krvarenja koja se javljaju 6 ili više meseci nakon prestanka menstruacije najčešće su posledica raka grlića materice ili endometrijuma (35 do 50%), i /ili veće doze estrogena, ili njihove nepravilne primene. Ostali uzroci su:

  • atrofični kolpitis,
  • povreda, polipi,
  • arterijska hipertenzija,
  • submukozni miomi,
  • trofični čirevi grlića materice koji nastaju knakon prolapsa materice,
  • bolesti krvi
  • tumori jajnika koji proizvode estrogen.

Ova vrsta krvarenja je obično bezbolna, izuzev ako nije praćeno pojavom infekcije ili tumora. Krvarenje može biti vrlo izraženo, od ružičastih mrlja na vešu do masivnih, koje traju danima ili mesecima.

Dijagnoza uredi

Dijagnoza obuhvata anamnezu, fizikalni (ginekološki) pregled i dopunska ispitivanja, koji uključuju:

  • Biopsija endometrijuma: uzimanje uzorak tkiva iz unutrašnjosti materice, koje se zatim pregleda pod mikroskopom.
  • Laboratorijski pregled vaginalnog brisa - mogu se otkriti maligne ćelije, bakterije i ćelije endometrijuma (bazalne ćelije, dok postoje samo one sa estrogenom ili tumorima jajnika koji proizvode ovaj hormon). U
  • Aspiraciona kiretaža (usisavanja) jedna je od metoda za postavljanje dijagnoze.
  • Ultrazvučno skeniranje: zvučni talasi se koriste za snimanje materice, jajnika i karlice. Ultrazvučna sonda se može staviti na donji deo stomaka ili ubaciti u vaginu.
  • Histeroskopija: pregled tankom metalnom cevi sa sićušnom kamerom koja se ubacuje kroz vaginu i grlić materice u matericu. Metodao omogućava pregled unutrašnjosti materice.
  • Sonohisterogram: ultrazvučni pregled koji se obavlja nakon ubrizgavanja tečnosti kroz cev u matericu. Ovaj test omogućava dijagnozu poremećaja sluzokože materice, poput mioma.

Terapija uredi

Lečenje zavisi od uzroka metroragije. Na primer, ako je krvarenje uzrokovano hormonskom neravnotežom, lekar će propisati hormone, a ako se radi o izraslinama ili tumooroznim promenama savetovati operativni zahvat. U slučaju jakog krvarenja, pacijentica se stavlja u ležeći položaj sa glavom nižom od karlice i nogu, i odmah daju sedative, infuzije i transfuzije krvi. Ako je neredovno krvarenje uzrokovano smanjenom funkcijom štitne žlezde, započinje lečenje hormonima štitaste žlezde.

Mogući hirurški tretmani uključuju:

  • Kiretaža je najbolji način za zaustavljanje krvarenja. Njom se tkivo materice struže ili usisava, a histološkim pregledom kiretažom prikupljenog materijala postavlja se dijagnoza metroragije. Nakon kiretaže, može se primeniti višemesečna hormonska terapija.
  • Histeroskopija, na primer za uklanjanje polipa
  • Histerektomija, odnosno uklanjanje materice ako je krvarenje uporno i ne prestaje nakon kiretaže i drugih oblika lečenja., Prema indikacijama materica se može ukloniti zajedno sa jajnicima (histerektomija i adeneksektomija).
  • Hirurško uklaljanje, zračenje i hemoterapija ili bilo koja kombinacija ovih tretmana kod tumora genitalija.

Dužina trajanja efekata lečenja zavisi od uzroka i načina lečenja problema.

Lečenje metroragije nakon menopauze je bolničko. Sva hormonska terapija je isključena. Kiretaža i aspiracija polipa (ako postoje) dovode do izlečenja kod 50% pacijenata. Ako pacijent ica nije na hormonskoj terapiji, a krvarenje nije prestalo nakon druge kiretaže, uklanjaju se materica i jajnici (histerektomija i adeneksektomija).

Komplikacije uredi

Dugotrajno i obilno krvarenje može dovesti do anemije, ali i dodo različitih infekcija. Benigni tumori mogu biti uzrok neplodnosti, a maligni uzroci metastaza opasnih po život.

Prognoza uredi

Ako uzrok krvarenja nije rak, kiretaža normalizuje menstrualni ciklus, bez ikakve druge terapije u 50% do 60% slučajeva. Primenom progesterona ili hormona štitaste žlezde (ako je potrebno) nakon kiretaže postiže se normalizacija stanja u još 10 do 15% slučajeva

Vidi još uredi

Izvori uredi

  1. ^ a b v Diedrich, Klaus (2006-12-15). Gynäkologie und Geburtshilfe (na jeziku: nemački). Springer Berlin Heidelberg. ISBN 978-3-540-32868-1. 
  2. ^ ENCISO, BERUMEN. „Clasificación y nomenclatura de las alteraciones menstruales” (PDF). Pristupljeno 12. 7. 2022. 
  3. ^ „Opsomenorrèa in Vocabolario - Treccani”. www.treccani.it (na jeziku: italijanski). Pristupljeno 2022-07-12. 

Spoljašnje veze uredi


 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).