Međunarodni dan za prevenciju eksploatacije životne sredine u ratu i oružanim konfliktima

Međunarodni dan za prevenciju eksploatacije životne sredine u ratu i oružanim konfliktima (engl. International Day for Preventing the Exploitation of the Environment in War and Armed Conflict) je međunarodni dan koji se obeležava svake godine 6. novembra u cilju prevencije oružanih sukoba zbog kojih dolazi do posledica po prirodu koje nadilaze same konflikte.[1] [2]

Međunarodni dan za prevenciju eksploatacije životne sredine u ratu i oružanim konfliktima
Zvaničan nazivMeđunarodni dan za prevenciju eksploatacije životne sredine u ratu i oružanim konfliktima
Ustanovljen2001.
Datum6. novembar

Istorijat

uredi

Međunarodni dan prevencije eksploatacije životne sredine u ratu i oružanim konfliktima ustanovila je 5. novembra 2001. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija, za vreme mandata Kofija Ata Anana kao generalnog sekretara. Odluka je donešena na 56. sastanku Generalne skupštine UN (rezolucija br. A/RES/56/4)[3][4]

Ovom prilikom, generalni sekretar Ban Ki Mun je izjavio:

„Moramo da iskoristimo sva sredstva koja su nam na raspolaganju, od dijaloga i posredovanja do preventivne diplomatije, da sprečimo neodrživu eksploataciju prirodnih resursa za podsticanje i finansiranje oružanih sukoba i destabilizaciju krhke temelji mira“.[5]

Kako se navodi u rezoluciji, pri donošenju ove odluke uzeto je u obzir da se propadanje ekosistema uočava dugo nakon prestanka sukoba, a pogađa više od jedne generacije. Rezolucijom se pozivaju države i međunarodne organizacije da proslave ovaj dan, traži se od generalnog sekretara da obezbedi sprovođenje ove rezolucije i da promoviše širenje informacija o njoj.

U svojoj poruci iz 2005. godine, generalni sekretar UN je naveo da je eliminisanje ekološke štete izazvane ratom važan zadatak UN.[6]

Posle rata u Jugoslaviji, osoblje Programa Ujedinjenih nacija za životnu sredinu očistilo je četiri hemijski kontaminirana mesta u Srbiji i Crnoj Gori. Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu je publikovao izveštaj From conflict to sustainable development: assessment and clean up in Serbia and Montenegro koji detaljno dokumentuje kako se tokom perioda od četiri i po godine (sredinom 1999. do decembra 2003. godine) Program Ujedinjenih nacija za životnu sredinu bavio procenom posledica po životnu sredinu rata i sprovođenje pionirskog projekta čišćenja kako bi se rešila ozbiljna ekološka šteta uzrokovana sukobima.[7]

U svojoj poruci 2006. godine, generalni sekretar UN je naveo da se uprkos postojanju određenih međunarodnih sporazuma, uopšteno gledano, ekološke posledice rata ignorišu u savremenim zakonima.[8]

U svetu je u proteklih 60 godina 40% konflikata vođeno zbog prirodnih resursa (plodno zemljište, voda, rude i drugi) ili je njihov povod direktno povezan sa životnim staništima i prirodnim resursima. Prema UN, prirodni resursi su retko jedini razlog rata, ali oni tokom rata postaju značajni pokretači daljih nasilnih konflikata, jer se prirodni resursi mogu posmatrati kao izvor prihoda ili kao sirovine za ratnu industriju. Prirodni resursi trpe i posledice svih većih oružanih konflikata. Evidentna je i eksploataciju nekih životinja tokom ratova i oružanih sukoba.[1]

Vidi još

uredi

Reference

uredi

Literatura

uredi

Sponjašnje veze

uredi