Миранда против Аризоне

Miranda protiv Arizone (engl. Miranda v. Arizona) je naziv poznate presude Vrhovnog Suda Sjedinjenih Američkih Država iz 1966. godine. U presudi se navodi da će sve izjave koje da osumnjičeni za vrijeme dok se nalazi u pritvoru, biti važeće samo u slučaju da mu se prije ispitivanja saopšte njegova prava - pravo na šutnju, i pravo na advokata. Osumnjičeni mora razumjeti ta prava, i u slučaju da daje bilo kakvu izjavu, mora ih se svjesno odreći.

Miranda protiv Arizone
Datum rasprave: 28. februar - 1. mart 1966.
Datum presude 13. jun 1966.
Puni naziv slučajaMiranda protiv države Arizona; Vestover protiv Sjedinjenih Američkih Država; Vignera protiv Države Njujork; Država Kalifornija protiv Stjuarta
Istorija slučajaOptuženi osuđen. Vrhovni sud Arizone potvrdio osuđujuću presudu
Kasnija istorijaSuđenje ponovljeno. Optuženi ponovo osuđen na osnovu novih dokaza.
Presuda
Peti amandman Ustava Sjedinjenih Američkih Država zahtijeva od policijskih službenika da osumnjičenom koji se nalazi u pritvoru prije ispitivanja saopšte njegova prava, odnosno, da ima pravo da šuti i da ima pravo na advokata. Presuda Vrhovnog suda Arizone ukinuta.
Članovi suda
Vilijam O. Daglas, Vilijam Dž. Brenan, Poter Stjuart, Bajron Vajt,
Većinsko mišljenje:Voren, pridružili se: Blek, Daglas, Brenan, Fortas
Izdvojeno delimično saglasno mišljenjeKlark
Izdvojeno nesaglasno mišljenje:Harlan, pridružili se: Stjuart, Vajt
Primenjeno pravo
Ustav Sjedinjenih Američkih Država, V amandman

Mirandina prava (engl. Miranda rights) su danas dio rutinske policijske procedure u Sjedinjenim američkim Državama. Policijski službenici su presudom suda obavezni da prije svakog ispitivanja osumnjičenom saopšte njegova prava. Ovaj postupak naziva se Mirandino upozorenje (engl. Miranda warning).

Vidi još uredi

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi