Moravljani (ili Moravci) ili Moravijci (češ. Moravané (ili kolokvijalno Moraváci, zastarelo Moravci)), je naziv za stanovnike Moravske, geografske oblasti koje se nalazi na istoku Češke i manjim delom u Slovačkoj, a Česi je smatraju jednom od istorijskih čeških zemalja. Na popisu iz 2011, 6,01%[4] češkog stanovništva izjasnilo se kao Moravci. Pitanje da li se radi o posebnom narodu ili o pripadnicima češkog naroda, ili čak i slovačkog i dalje aktuelno. Istorijska podloga priče o Moravljanima vodi poreklo iz VIII veka kada su na prostoru tzv. Češkoslovačke nastale tri zasebne slovenske kneževine:

Moravljani
Moravané
Narodna nošnja Moravaca
Ukupna populacija
550.000 (2011)
Regioni sa značajnom populacijom
 Češka556,641(2021)[1]
 Slovačka2,049 (2021)[2][3]
Jezici
češki (moravski dijalekt), šleski, nemački, slovački,
Religija
katolicizam, ireligioznost, protestantizam, pravoslavlje
Srodne etničke grupe
česi, šlezijci, poljaci, slovaci i ostali zapadni sloveni
Moravci u 7-8. veku

Istorija uredi

Moravci (staroslovensko samoimenovanje Moravljani),[5] su bili zapadnoslovensko pleme u ranom srednjem veku. Iako se ne zna tačno kada je to pleme osnovano, češki istoričar Dušan Treštik tvrdi da je pleme formirano od 6. do 7. veka, otprilike u isto vreme kada i ostala slovenska plemena.[6] Moravska kneževina se 833. godine ujedinila sa Njitranskom stvorivši Velikomoravsku kneževinu koju su 906. godine uništili Mađari, posle čega je veći deo nekadašnje Moravske kneževine zauzela Bohemska, dok su Njitransku kneževinu zauzeli Mađari. Deo stanovnika zapadnih Moravljana asimilovali su Česi i sada se identifikuju kao Česi. Savremena nacija Slovaka nastala je od istočnog dela moravskog plemena u okviru Kraljevine Ugarske.[7]

Sve do početka 20. veka, stanovnici Moravske koji govore slovenskim jezikom javno su se predstavljali kao Moravci, a ne kao Česi.[8] Tada su, iz straha od germanizacije, Moravci počeli javno da se nazivaju moravskim Česima — pridruživši se jačem susedu. Ali interno su i dalje osećali svoju nacionalnost, (na primer[9][10][11][12][13]). Slovake su i političari smatrali Česima.[14] U čehoslovačko i komunističko doba, moravska narodnost bi bila zabranjena,[15] pa se prvi put od pada opasnosti od germanizacije (1945) moravska nacionalnost pojavila na popisu iz 1991. godine.

Pitanje etničkog porekla Moravljana razmatra se od vremena vremena narodnog preporoda u 18. veku, kada su generacije obrazovanijih Moravljana počele da se sistematski bave pitanjima moravske narodnosti, kulture i jezika, onako kako su se ova pitanja, tokom srednjeg i novog veka, formirala – u manjoj ili većoj korelaciji sa ostalim češkim zemljama. Međutim, razvoj ovih pitanja završen je 60-ih godina 19. veka, kada je moravska politička delegacija prihvatila državnopravni program češke krune čime je došlo do isticanja zajedničkih ciljeva moravskih i čeških političara u okviru Habzburške monarhije. Svest o posebnoj Moravskoj naciji skoro je potpuno zamrla krajem 19. veka, ali ovo pitanje je ponovo postalo aktuelno krajem 20. veka, nakon pada komunističkog režima u Čehoslovačkoj. Moravljani govore dijalektima češkog jezika, koji spada u zapadnoslovensku grupu indoevropske porodice jezika. Moravljana u Češkoj ima oko 380.000.

Reference uredi

  1. ^ „SČÍTÁNÍ LIDU 2021”. 
  2. ^ „SODB2021 - Obyvatelia - Základné výsledky”. www.scitanie.sk. Pristupljeno 2022-08-25. 
  3. ^ „SODB2021 - Obyvatelia - Základné výsledky”. www.scitanie.sk. Pristupljeno 2022-08-25. 
  4. ^ „Výstupní objekt VDB”. vdb.czso.cz. Pristupljeno 5. 2. 2020. 
  5. ^ Graus 1980, str. 47.
  6. ^ Třeštík 2008, str. 270.
  7. ^ Havlík 2013, str. 382.
  8. ^ „Vánoční noviny: před sto lety psaly o dárcích, před padesáti o JZD”. E15.cz (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-08-14. 
  9. ^ „Mládí a tovaryšská léta – Jan Eskymo Welzl” (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-08-14. 
  10. ^ „Chcu, aby na mojí radnici vlála Moravská vlajka”. www.facebook.com (na jeziku: engleski). Arhivirano iz originala  2022-02-26. g. Pristupljeno 2021-08-14. 
  11. ^ Souček (webmaster[zavinac]penkavcivrch.cz), 2003-2021 Ing Tomáš. „Petr Bezruč - Polská Ostrava (Slezské písně) | Čítanka | Český-jazyk.cz aneb studentský underground”. Český-jazyk.cz (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-08-14. 
  12. ^ „Články, pojednání, eseje |”. www.kolibal.cz (na jeziku: czech). Pristupljeno 2021-08-14. 
  13. ^ Unknown author (1945-04-17), English: Partyzan response to the German decree of 17 April 1945, Pristupljeno 2021-08-14 
  14. ^ „Tříkrálová deklarace – Wikizdroje”. cs.wikisource.org (na jeziku: češki). Pristupljeno 2021-08-14. 
  15. ^ „Do sčítacích formulářů je možné vyplnit jakoukoliv národnost, včetně moravské | SLDB 2011”. www.czso.cz. Pristupljeno 2021-08-14.