Morion (šp. morrión) je vrsta lakog, otvorenog vojničkog šlema koji se koristio u 16. i 17. veku.[1]

Švajcarski gardista sa morionom na glavi, Vatikan 2005.

Karakteristike uredi

Razvoj vatrenog oružja i dominacija pešadije na bojištima ranog novog veka dovela je do razvoja lakih, otvorenih šlemova za pešadiju početkom 16. veka. Morion, poreklom iz Španije, nastao evolucijom srednjovekovnog gvozdenog šešira (engl. kettle hat), koji je bio popularna zaštita među siromašnijim ratnicima. Morion se u najprostijem obliku sastojao od poluloptaste gvozdene (ili čelične) kape sa uskim, nadole zakošenim obodom, povijenim naviše spreda i pozadi kako ne bi smetao pogledu vojnika. Šlem je najčešće na temenu, po dužini, imao visok čelični greben (engl. comb morion), i remen kojim se vezivao ispod brade.[1]

Upotreba uredi

Ovakav šlem je nosila pešadija, naročito jedinice naoružane strelama i musketama, pošto je strelcima otvoreni šlem olakšavao nišanjenje. U 17. veku morion su nosili pešaci-kopljanici, često sa dodatnim štitnicima za vrat i obraze (engl. pikeman's pot), dok su musketari ovog vremena većinom napustili nošenje šlemova u korist običnih šešira u tridesetogodišnjem ratu (1618-1648) i engleskom građanskom ratu (1642-1651). [1]

Ukidanje uredi

Uvođenjem bajoneta i ukidanjem kopljanika krajem 17. veka, pešadijski šlemovi su izašli iz upotrebe sve do Prvog svetskog rata (1914-1918).[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g Bajem, Mišel (1990). Oružje i oklopi. Beograd: Vuk Karadžić. str. 28—29. ISBN 86-307-0312-1.