Motorni poremećaji jednjaka

Motorni poremećaji jednjaka su velika grupa bolesti sa poremećenim kontrakcijama zida jednjaka i funkcionisanjem oba (gornjeg i donjeg), ezofagealnog sfinktera. U ovu grupu bolesti spadaju i sva stanja za čije se simptome i znake, najčešće disfagiju i bol u grudima, smatra da su uzrokovana neadekatnom fiziološkom fukcijom jednjaka.[1]

Ahalazija, jedan od motorni poremećaji jednjaka

Klinička slika uredi

Klinička slika motornih poremećaja jednjaka, može se manifestovati brojnim (različitim) simptomima u zavisnosti od oboljenja koje ih je izazvalo, kao npr:

  • osećaj zastajanja hrane,
  • bolovi u grudima i iza grudne kosti,
  • vraćanjem sadržaja iz želuca u jednjak (regurgitacija).

Kako se veoma često ovi simptomima pogrešno pripisuju oboljenjima srca ili pluća, diferencijalno dijagnostički takva stanja treba isključiti.

Dijagnoza uredi

Dijagnostika motornih poremećaja jednjaka sa sigurnošću se utvrđuje, na sledećim metodama: anamneza(simptoma), radiografija, endoskopija, funkcionalne dijagnostičke metode.

Manometrija jednjaka uredi

Manometrija jednjaka je jedna od funkcionalnih metoda kojom se određuje tačna vrednost pritisaka u nivou ezofagealnih sfinktera kao i njihova relaksacija (opuštanje), prisustvo peristaltike u telu jednjaka, karakteristike peristaltičkih talasa uključujući njihovu amplitudu, trajanje, prirodu ponavljanja prisustvo nepropulzivnih odnosno delimično propulzivnih peristaltičkih talasa.[2][3]

Manometrija jednjaka
Poremećaji Manometrijski nalaz
Ahalazija
  • Odsustvo peristaltike
  • Neadekvatna relaksacija DES-a
  • Povećan pritisak DES- a (> 45 mmHg).[4]
Difuzni spazam jednjaka
  • Simultane kontrakcije >20%
  • Intermitentna peristaltika
  • Ponovljene ili dvostruke kontrakcije
  • Kontrakcije nepovezane sa gutanjem
  • Amplitude kontrakcija > 30 mmHg
Hiperkontraktilni jednjak
  • Jednjak u vidu krckalice za orah
    • Kontrakcija > 180 mmHg
    • Normalna peristaltika
    • Produženo trajanje amplitude (> 6 s)
  • Hipertenzivni donji ezofagealni sfinkter
    • Bazalni pritisak DES-a > 45mmHg
    • Inkompletna relaksacija DES-a
Hipokontraktilni jednjak
  • Inefektivni motilitet jednjaka
    • > 30% kontrakcija < 30 mmHg
    • Nepropulzivne kontrakcije
  • Hipotenzivni DES
    • Bazalni pritisak < 10 mmHg
Nespecifični poremećaji
  • Inkompletna relaksacija DES-a
  • Nepropulzivne kontrakcije > 20%
  • Retrogradne kontrakcije
  • Nisko-ampltitudne kontrakcije < 35 mmHg

Klasifikacija primarnih poremećaja motliteta jednjaka uredi

Iako je do danas predloženo više klasifikacija poremećaja motiliteta jednjaka, nijedna od njih nije univerzalno prihvaćena. Ezofagealni motorni poremećaji se generalno mogu podeliti na primarne i sekundarne.

Primarni poremećaji motiliteta jednjaka uredi

Primarni poremećaji motiliteta jednjaka se najbolje klasifikuju u zavisnosti od tipa poremećaja inervacije tela jednjaka i donjeg ezofagealnog sfinktera (DES). Na osnovu takve klasifikacije svi primarni motorni poremećaji jednjaka se mogu podeliti u pet grupa:

Ahalzija jednjaka uredi

Ahalazija, kardiospazam ili disinergija jednjaka je difuzni motorni poremećaj, koji se karakteriše oslabljenom peristaltikom i nemogućnošću relaksacije donjeg dela jednjaka.[5] Javlja se kod oba pola (češće kod muškaraca) između 30. i 60. godine života.[6]

Difuzni spazam jednjaka uredi

Manifestira se u obliku narušene pokretljivosti jednjaka - nekoordinisane kontrakcije mišića smeštenih po celoj dužini jednjaka uz održavanje normalnog tonusa donjeg sfinktera. Karakteristični simptomi su:

  • Intenzivna bol u sternumu i u predelu spajanja jednjaka sa želucem. Bol se širi prema gore, i može zrčiti u donju čeljust i rameni pojas. Napad jakog bola nije povezan sa jedenjem.
  • Narušen procesa gutanja, što je izraženije kod pokušaja gutanja čvrste hrane.
  • Povraćanje nakon prestanka mišićnog spazma.
  • Napad može trajati od 2 do 3 minute do nekoliko sati.

Hiperkontraktilni jednjak uredi

U okviru hiperkontraktilnih primarnih poremećaja motiliteta jednjaka, opisana su dva posebna klinička entiteta: jednjak u vidu krckalice za orah i hipertenzivni donji ezofagealni sfinkter. Etiologija hiperkontraktilnosti jednjaka je nepoznat, ali je dokazano da pojedine kontrakcije visokog pritiska mogu biti izazvane sekundarnim faktorima kao što je gastroezofagealni refluks ili stres.[7]

Jednjak u obliku krckalice za orah

Ovaj oblik (eng. nutcracker esophagus) definiše se kao nesrćani bol u grudima i/ili disfagija sa postojanjem peristaltičkih talasa u distalnom jednjaku kod kojih srednja vrednost amplituda prelazi normalne vrednosti za više od dve standardne devijacije.[7][8][9]

Hipertenzivni donji ezofagealni sfinkter

Hipertenzivni donji ezofagealni sfinkter (akronim HDES) je poremećaj koji se manometrijski dijagnostikuje kao povišen pritisak na nivou DES-a (> 45 mmHg) sa normalnom relaksacijom, bez udruženih poremećaja peristaltike tela jednjaka.[7] Ovakav manometrijski nalaz ga direktno razlikuje od ahalazije, odnosno kod ovih bolesnika postoji normalna peristaltička progresija u telu jednjaka.[10]

Hipokontraktilni jednjak uredi

Hipokontraktilni poremećaji jednjaka u većini slučajeva izazvani su narušenom peristaltikom jednjaka čiji je motilitet vođen niskim amplitudama, simultanim kontrakcijama distalnog jednjaka, ili nepotpunom peristaltikom kod koje se talasi ne prenose celom dužinom distalnog jednjaka. Takvi poremećaji nazivaju se inefektivni motilitet jednjaka, koji se na manometrijski manifestuju prisustvom amplituda kontrakcija u distalnom jednjaku manjih od 30 mm Hg (u više od 30% kontrakcija u distalnom jednjaku). Većina bolesnika sa inefektivnim motilitetom jednjaka ima gastroezofagealnu refluksnu bolest često udruženu sa respiratornim ili, tegobama od strane grla, uva i nosa.[11]

Kako hipokontraktilni jednjak može biti posledica hroničnog kiselinskog oštećenja distalnog jednjaka, disfagija je obično blaga, dok su gorušica i regurgitacija kiseline dosta učestale. Teška disfagija ukazuje na prisustvo anatomskog problema kao što su ezofagitis ili peptična striktura.[11]

Nespecifični motorni poremećaji jednjaka uredi

Nespecifični poremećaji motiliteta jednjaka (akronim NPMJ) koji se često koristi u ispitivanju pacijenata sa disfagijom i/ili bolom u grudima koji imaju abnormalne nalaze ezofagealnog motiliteta ali ne ispunjava fiksne kriterijume za druge posebne dijagnoze. Udruženih nalaza kod nespecifičnog poremećaja motiliteta jednjaka uključuje:

  • kontrakcije koje su retrogradne, ponavljajuće,
  • visoke ili niske amplitude,
  • prolongirane ili spontane.[12]

Veći broj nespecifičnih motornih poremećaja jednjaka predstavljaju samo početak ili ranu fazu još uvek nekompletno diferenciranog primarnog poremećaja motiliteta jednjaka, zbog čega su redovne manometrijske kontrole kod ovih bolesnika od velike važnosti.[12]

Sekundarni poremećaji motiliteta jednjaka uredi

Sekundarni poremećaji motiliteta jednjaka su posledica sistemskih bolesti kao što su:

  • šećerna bolest,
  • poremećaji vezivnog tkiva,
  • dermatomiozitis, sklerodermija,
  • amiloidoza, alkoholizam,
  • Šagasova bolest
  • razne vrste neoplazmi (najčešće adenokarcinomi kardije).

Terapija uredi

Načela terapije motornih poremećaja jednjaka
Poremećaji Terapija
Ahalazija
  • Primena nitrata sa dugotrajnim dejstvom ili blokatora kalcijumovih kanala smanjuje pritisak donjeg sfinktera jednjaka i poboljšava prolaz hrane.[13]
  • U upotrebi su i različiti pneumatski dilatatori kojima se postižu zadovoljavajući rezultati.
  • Dijetetski režim (česti i manji obroci od tečno kašaste hrane bez jakih začina) smanjuju iritabilnu ulogu i sporije dolazi do erozivnih promena.
  • Hirurško lečenje ima dugotrajniji efekat, a potpuno izlečenje se postiže Helerovom kardiomiotomijom ili dilatacijom jednjaka balonom.[14]
Difuzni spazam jednjaka
Hiperkontraktilni jednjak
  • Najbonji načini lečenja su pneumatska dilatacija i ezofagokardiomiotomija sa pratećom fundoplikacijom.[7]
Hipokontraktilni jednjak
  • Lečenje je uglavnom usmereno na kontrolu gastroezofagealnog refluksa.[11]
Nespecifični poremećaji
  • Vrsta terapija za sada nije standardizovana
  • Odluka o lečenju se često zasniva na simptomatskoj terapiji, vođenoj od strane dominantnog nalaza (spazam, hipokontraktilnost, itd).[12]

Izvori uredi

  1. ^ Richter, J.E. (2001) Oesophageal motility disorders. Lancet, 358(9284): 823-828
  2. ^ Bansal, A., Kahrilas, P.J. (2010) Has high-resolution manometry changed the approach to esophageal motility disorders?. Current Opinion in Gastroenterology, 26(4): 344-351
  3. ^ Salvador, R., Costantini, M., Zaninotto, G., Morbin, T., Rizzetto, C., Zanatta, L., Ceolin, M., Finotti, E., Nicoletti, L., da Dalt, G., Cavallin, F., Ancona, E. (2010) The Preoperative Manometric Pattern Predicts the Outcome of Surgical Treatment for Esophageal Achalasia. Journal of Gastrointestinal Surgery, 14(11): 1635-1645
  4. ^ Pandolfino, J.E., Kwiatek, M.A., Nealis, T., Bulsiewicz, W., Post, J., Kahrilas, P.J. (2008) Achalasia: A New Clinically Relevant Classification by High-Resolution Manometry. Gastroenterology, 135(5): 1526-1533
  5. ^ Richter, J.E. (2010) Achalasia - An Update. Journal of Neurogastroenterology and Motility, 16(3): 232
  6. ^ Alderliesten, J., Conchillo, J.M., Leeuwenburgh, I., Steyerberg, E.W., Kuipers, E.J. (2011) Predictors for outcome of failure of balloon dilatation in patients with achalasia. Gut, 60(1): 10-16
  7. ^ a b v g „Hiperkontraktilni poremećaji jednjaka U: Poremećaji kontraktilnosti jednjaka”. Refluks centar Beograd. Pristupljeno 17. 1. 2020. 
  8. ^ Tutuian, Radu; Castell, Donald O. (2006). "Esophageal motility disorders (Distal esophageal spasm, nutcracker esophagus, and hypertensive lower esophageal sphincter): Modern management". Current Treatment Options in Gastroenterology. 9 (4): 283–94.
  9. ^ Fang, J; Bjorkman, D (2002). "Nutcracker esophagus: GERD or an esophageal motility disorder". The American Journal of Gastroenterology. 97 (6): 1556–7
  10. ^ Pilhall, M.; Börjesson, M.; Rolny, P.; Mannheimer, C. (2002). "Diagnosis of nutcracker esophagus, segmental or diffuse hypertensive patterns, and clinical characteristics". Digestive Diseases and Sciences. 47 (6): 1381–8.
  11. ^ a b v „Hipokontraktilni poremećaji jednjaka U: Poremećaji kontraktilnosti jednjaka”. Refluks centar Beograd. Pristupljeno 17. 1. 2020. 
  12. ^ a b v „Nespecifični motorni poremećaji jednjaka U: Poremećaji kontraktilnosti jednjaka”. Refluks centar Beograd. Pristupljeno 17. 1. 2020. 
  13. ^ Leyden, JE; Moss, AC; MacMathuna, P (8 December 2014). "Endoscopic pneumatic dilation versus botulinum toxin injection in the management of primary achalasia". The Cochrane Database of Systematic Reviews. 12 (12): CD005046. . PMID 25485740. doi:10.1002/14651858.CD005046.pub3.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)
  14. ^ Boeckxstaens, GE; Annese, V; Bruley des Varannes, S; Chaussade, S; Costantini, M; Cuttitta, A; Elizalde, JI; Fumagalli U; Gaudric, M; Rohof, WO; Smout, AJ; Tack, J; Zwinderman, AH; Zaninotto, G; Busch, OR (12 May 2011). "Pneumatic Dilation versus Laparoscopic Heller Myotomy for Idiopathic Achalasia". New England Journal of Medicine. 364 (3): 1807–1816.

Literatura uredi

  • Vanuytsel, Tim; Bisschops, Raf; Farré, Ricard; Pauwels, Ans; Holvoet, Lieselot; Arts, Joris; Caenepeel, Philip; De Wulf, Dominiek; Mimidis, Kostas; Rommel, Nathalie; Tack, Jan (2013). Botulinum Toxin Reduces Dysphagia in Patients with Nonachalasia Primary Esophageal Motility Disorders. Clinical Gastroenterology and Hepatology. 11 (9): 1115–1121.

Spoljašnje veze uredi

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).