Muzej istorije računara

музеј у Маунтин Вјуу у Калифорнији

Muzej računarske istorije je muzej istorije računara, koji se nalazi u Mauntin Vjuu u Kaliforniji. Muzej predstavlja priče i artefakte o Silicijumskoj dolini i informatičkom dobu, i istražuje kompjutersku revoluciju i njen uticaj na društvo.

Muzej istorije računara
Computer History Museum
Muzej istorije računara, Mauntin Vju
Osnivanje1996.
LokacijaMauntin Vju
SAD
Veb-sajtwww.computerhistory.org

Istorija uredi

Poreklo muzeja datira iz 1968. godine kada je Gordon Bel započeo potragu za istorijskom kolekcijom i, u isto vreme, drugi su pokušavali da sačuvaju računar Virlvind. Rezultujući Muzejski projekat imao je svoju prvu izložbu 1975. godine, smešten u preuređenom ormaru za kapute u predvorju DEC-a. Godine 1978, muzej, sada Muzej digitalnih računara, preselio se u veće predvorje DEC-a u Marlborou. Moris Vilkis je održao prvo predavanje 1979. godine – prezentacija takvih predavanja je nastavljena do danas.

Muzej digitalnih računara je osnovan kao Muzej kompjutera 1982. Godine 1984, muzej se preselio u Boston.

Godine 1996/1997, osnovan je Centar za istoriju ; lokaciju na Mufet Fildu je obezbedila NASA (stara zgrada koja je ranije bila prodavnica nameštaja Pomorske baze) i veliki broj artefakata je tamo isporučen.

Godine 1999. je prestao sa radom, isporučujući svoje preostale artefakte 2000. godine. Naziv Muzej kompjutera je zadržao Bostonski muzej nauke, tako da je ime promenjeno u Muzej istorije računara.

2002. godine je otvorio svoju novu zgradu, u kojoj je ranije bila kompanija Silicon Graphics za javnost. [1] [2] Objekat je kasnije uveliko renoviran i podvrgnut je dvogodišnjem renoviranju od 19 miliona dolara pre nego što je ponovo otvoren u januaru 2011. [3]

Zbirke i izložbeni prostor uredi

 
Stiv Rasel u Muzeju istorije računara

Muzej istorije računara tvrdi da ima najveću i najznačajniju kolekciju računarskih artefakata na svetu. [a] Ovo uključuje mnoge retke ili jedinstvene objekte kao što su Krej-1 superkompjuter, kuhinjski kompjuter iz 1969., Epl 1 i primer prve generacije Gugl-ovih regala prilagođenih veb servera. [5] Zbirka obuhvata skoro 90.000 predmeta, fotografija i filmova, kao i 1200 metara kataloške dokumentacije i nekoliko stotina gigabajta softvera.

Program za usmenu istoriju sprovodi video intervjue o istoriji računarstva, što uključuje računarske sisteme, umrežavanje, obradu podataka, memoriju i skladištenje podataka. Do 2021. godine snimljeno je preko 1.000 intervjua, uključujući panel diskusije o poreklu IBM-a i hard diska, kao i individualne intervjue sa Džoanom Hofman, Stivom Čenom i Donaldom Knutom . [6]

Muzej ima površinu 2.300 m². Izložba „Revolucija: prvih 2000 godina računarstva“, otvorena za javnost 13. januara 2011. godine. Pokriva istoriju računarstva u 20 galerija, od abakusa do interneta. Cela izložba je dostupna i na internetu. [7] [8] [9]

Muzej ima Tečnu galaksiju u izložbi „Mesta koja se kreću: istorija Silicijumske doline“. Izložba ima 20 unapred odabranih lokacija na koje posetioci mogu da lete na Tečnoj galaksiji. [10]

Ostali eksponati uključuju restauraciju istorijskog miniračunara PDP-1, dva restaurirana računara IBM 1401 i izložbu o istoriji autonomnih vozila, od torpeda do samovozećih automobila .

Softver uredi

Muzej je takođe dom obimne kolekcije softvera, čiji je kustos Al Kosov, veteran Epl-a kojeg je muzej angažovao 2006. Kosov je odgovoran za očuvanje i pristupanje softveru u muzeju, kao i za razvoj izložbi na temu softvera. Kosov je bio saradnik muzeja mnogo pre nego što je bio angažovan sa punim radnim vremenom i vlasnik je Bitsejvers-a, velikog onlajn repozitorija istorijskih računarskih priručnika i arhiviranog softvera i firmvera nabavljenih iz njegove sopstvene kolekcije i donacijama njegovih kolega. [11] [12] [13]

Dana 21. oktobra 2014. usledili su izvorni kod i drugi resursi kompanije Ziroks Alto. [14]

Vidi još uredi

Napomene uredi

  1. ^ the Heinz Nixdorf Museum, Paderborn, Germany, has more items on display but a far smaller total collection[4]

Reference uredi

  1. ^ Bell, Gordon (2011).
  2. ^ Backgrounder Arhivirano 2005-03-01 na sajtu Wayback Machine Press release on the Computer History Museum
  3. ^ „COMPUTER HISTORY MUSEUMS MAJOR NEW EXHIBITION OPENS”. Computer History Museum. Arhivirano iz originala 3. 1. 2017. g. Pristupljeno 5. 3. 2017. 
  4. ^ Heinz Nixdorf Museum Arhivirano 2011-07-09 na sajtu Wayback Machine
  5. ^ How Google Works David F. Carr, Baseline.com, July 6, 2006
  6. ^ Computer History Museum: Oral History Collection
  7. ^ Wollan, Malia (2011-01-13). „Computer History Museum Unveils Its Makeover”. The New York Times. Arhivirano iz originala 2016-12-04. g. 
  8. ^ Bilton, Nick (2010-01-14). „Bits Pics: The Computer History Museum”. The New York Times. Arhivirano iz originala 2011-01-19. g. Pristupljeno 2011-01-15. 
  9. ^ „Computer History Museums Major New Exhibition Opens January 12th 2011”. Computerhistory.org. Arhivirano iz originala 2011-01-17. g. Pristupljeno 2011-01-15. 
  10. ^ „David Laws' App Shines in New Exhibit at Computer History Museum”. BATW. Arhivirano iz originala 2017-01-06. g. Pristupljeno 2017-01-06. 
  11. ^ Staff writer (12. 7. 2006). „Computer History Museum names software curator”. Silicon Valley Business Journal. American City Business Journals. Pristupljeno 18. 10. 2021. 
  12. ^ Staff writer (1. 3. 2017). „Computer History Museum Leads Software Research and Preservation with New Center Launch”. Yahoo! News. Yahoo!. Arhivirano iz originala 18. 10. 2021. g. Pristupljeno 18. 10. 2021. 
  13. ^ Scott, Jason. „That Time I Put Bitsavers into Archive.org”. ASCII. Arhivirano iz originala 11. 1. 2013. g. 
  14. ^ McJones, Paul (2014-10-21). „Xerox Alto Source Code - The roots of the modern personal computer”. Software Gems: The Computer History Museum Historical Source Code Series. Computer History Museum. Arhivirano iz originala 2015-01-02. g. Pristupljeno 2015-01-08. „With the permission of the Palo Alto Research Center, the Computer History Museum is pleased to make available, for non-commercial use only, snapshots of Alto source code, executables, documentation, font files, and other files from 1975 to 1987. 

Dodatna literatura uredi

Spoljašnje veze uredi