Muzej fotografije u Solunu

музеј који се налази у Солуну

Muzej fotografije u Solunu (grč. Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης) nalazi se u gradu Solunu. Od svog osnivanja 1997. godine, do sadašnjeg oblika u muzejskom prostoru u luci Solun, predstavlja referentnu tačku za kulturu i istoriju grada. Od 2006. do 2014. posetilo ga je preko 1.000.000 ljudi [1] dok je organizovano preko 360 izložbi u 26 gradova u Grčkoj i inostranstvu.

Muzej fotografije u Solunu
Osnivanje1997
LokacijaSolun
Grčka

Istorija uredi

Od osnivanja do konačnog oblika uredi

Godine 1987. osnovan je Helenski muzej fotografije privatnom inicijativom arhitekte i fotografa Arija Georgijua, fotografa i folkloriste Janisa Vanidisa i akademika i konzervatora Apostolosa Marulisa. Na ovaj način stvorena je prva fotografska kolekcija, koja će biti osnova za osnivanje budućeg Muzeja savremene fotografije. [2] Današnji oblik je stekao 1997. državnim zakonom [3] (Zakon 2557/1997) kao pravno lice, a 1998. godine [4] bila je to prva godina rada pod novim režimom sa direktorom Arijem Georgijem, pod nadzorom Ministarstva kulture Grčke koje ima odgovornost da imenuje rukovodstvo muzeja. Njime rukovodi direktor, koji ima četvorogodišnji mandat, a imenuje ga Ministarstvo kulture. Njeno postupanje nadzire petočlana poreska uprava koju takođe imenuje nadležno ministarstvo. [5]

Od 2001. godine Muzej fotografije je smešten na prvom spratu skladišta A u luci Solun. [6] Aprila 2017. godine stvorena je jedinstvena Metropolitanska organizacija muzeja vizuelnih umetnosti Soluna u okviru koje su Državni muzej savremene umetnosti sa svojim posebnim odeljenjima – Centrom savremene umetnosti Soluna i Muzejom fotografije Soluna – i Makedonski muzej savremene umetnosti su ujedinjeni. [7]

2018. godine završeno je spajanje ukupno pet solunskih umetničkih muzeja. To je inovativna organizacija koja predstavlja model za rad odgovarajućih kulturnih tela u zemlji i pod nazivom Metropolitenska organizacija muzeja vizuelnih umetnosti u Solunu sada je sudomovište Državnog muzeja savremene umetnosti, Makedonski muzej savremene umetnosti (preimenovan u Muzej savremene umetnosti-zbirke Državnog muzeja savremene umetnosti i Makedonski muzej savremene umetnosti), Centar savremene umetnosti u Solunu (sada kao Centar za eksperimentalnu umetnost), ali i Muzej fotografije u Solunu kao i Muzej Aleksa Milonasa (koji čuvaju svoja imena). [8] [9]

Delatnost uredi

Muzej, mimo svog muzejskog karaktera (sakupljanje i proučavanje fotografija umetničke vrednosti, stvaranje uređenog arhiva i sl.), izdaje knjige, organizuje različite aktivnosti (edukativni programi, vođenja, izložbe, predavanja i dr.) i festivale [10] [11] [12] uz učešće u odgovarajućim akcijama drugih tela [13] [14] u cilju promocije i promocije medija fotografije [10] [15] koji su zajednički osnovali Evropski centar za Razvoj stručnog obrazovanja i obuke. [14]

Muzej takođe ima obrazovne programe o istoriji fotografije i tehnikama koje se koriste. Pored toga, sam muzej, kao kulturno telo, objavio je desetine knjiga na temu slike. [16] Od 2008. godine organizuje međunarodni festival fotografije „Fotobijenale“ na kojem se izlažu radovi kako afirmisanih tako i novih stvaralaca, [17] održavaju se paralelne akcije, dok se nagrada za učešće „Thessaloniki Photomuseum/CEDEFOP Award“ se dodeljuje u saradnji sa Evropskim centrom za razvoj stručnog obrazovanja i obuke.

U maju 2010. godine, muzej je uspeo da predstavi izložbu istorijske fotografije u jedinstvenom istorijskom spomeniku Soluna, Rotondi, koja je godinama bila zatvorena (otvorena samo za verske događaje). Izložba je okupila 60.000 posetilaca iz celog sveta. [18] [19]

U istraživanju sprovedenom 2014. godine, Muzej fotografije se pokazao kao najpopularniji muzej u gradu. [20] [21]

Arhivska građa i zbirke uredi

Arhiva i zbirke muzeja čine oko 100.000 predmeta. Muzej fotografije poseduje devet istorijskih arhiva fotografa i kolekcionara (kao što su Frederik Bojson, Daniel Bond-Bovi, Nelis Suiultzoglu, Dimitris Letsiu, Sokratis Jordanidis, Kostas Balafa, Đanis Stilianu i Anđelo Đano Đanu) [22] ali i kolekcije stečene kupovinom i donacijama koje obuhvataju oko 5.000 fotografskih radova 300 grčkih i stranih stvaralaca koji pokrivaju vremenski period od 1970-ih do danas. [23]

2. maja 2012. godine, u požaru na iznajmljenom magacinu firme „Orfeus Veinoglu” u Sindosu gde je pohranjen samo deo štampanih fotografija iz savremene zbirke muzeja, 1.985 od više od 5.200 dela muzejske zbirke Uništeni su grčki i strani stvaraoci. Prema rečima rukovodstva muzeja, 95 odsto oštećenih dela može se spasiti uz pomoć restauratorskih tehnika. Istovremeno, poštujući sve zakonske procedure, Muzej je pristupio svim potrebnim radnjama (identifikacija radova, završetak administrativnih postupaka, izdavanje deklarisanih akata, radnje za vršenje vrednosti osiguranja itd.), dok je u isto vreme kod sebe organizovao konferenciju za novinare i radionicu u Muzeju kikladske umetnosti, na kojoj je bila tema obnavljanja dela njegove savremene kolekcije. Na ova dva događaja prisustvovao je Gzavije Kanon, direktor Muzeja fotografije Šarlroa. Od 2013. godine započeli su radovi na rekonstrukciji oštećenih radova, uz pomoć francuske ambasade i Muzeja fotografije u Šarlrou. [24]

Reference uredi

  1. ^ „Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης”. Υπουργείο Πολιτισμού, Παιδείας & Θρησκευμάτων. Arhivirano iz originala 2016-03-05. g. 
  2. ^ „ΙΣΤΟΡΙΚΗ ΑΝΑΔΡΟΜΗ”. Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης. 
  3. ^ „Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης: Ιστορικό”. ΟΔΥΣΣΕΥΣ. Arhivirano iz originala 2022-05-18. g. 
  4. ^ „Ταυτότητα”. Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης. 
  5. ^ „ΤΟ ΜΟΝΑΔΙΚΟ ΚΡΑΤΙΚΟ ΜΟΥΣΕΙΟ ΦΩΤΟΓΡΑΦΙΑΣ ΤΗΣ ΕΛΛΑΔΑΣ ΛΕΙΤΟΥΡΓΕΙ ΣΤΗ ΘΕΣΣΑΛΟΝΙΚΗ”. Τυπολόγος. Arhivirano iz originala 2021-05-15. g. 
  6. ^ „Διαύγεια, Αριθ.πρωτ.: 2/26958/∆.Υ.ΕΠ”. 2012-03-29. Pristupljeno 2015-06-24. 
  7. ^ Η Θεσσαλονίκη θα αποκτήσει το δικό της MOMus με συνένωση Μουσείων, άρθρο στον ιστότοπο της εφημερίδας «Voria», 8 Μαρτίου 2017.
  8. ^ Η Θεσσαλονίκη θα αποκτήσει το δικό της MOMus με συνένωση Μουσείων, άρθρο στον ιστότοπο της εφημερίδας «Voria», 8 Μαρτίου 2017.
  9. ^ Μοντέλο για το μέλλον MOMus, Εφημερίδα Έθνος, 17.12.2018
  10. ^ a b „Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης”. Υπουργείο Πολιτισμού, Παιδείας & Θρησκευμάτων. Arhivirano iz originala 2016-03-05. g. 
  11. ^ „ΕΚΠΑΙΔΕΥΤΙΚΑ ΠΡΟΓΡΑΜΜΑΤΑ / ΞΕΝΑΓΗΣΕΙΣ”. Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης. 
  12. ^ „PHOTOBIENNALE”. Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης. 
  13. ^ „Στο Φεστιβάλ Φωτογραφίας Χίου συμμετέχει το Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης”. ΤΟ ΒΗΜΑ. 
  14. ^ a b „Το Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης στη 12η ΔΕΒΘ”. typosthes.gr. 
  15. ^ „ΣΤΟΧΟΙ & ΔΡΑΣΕΙΣ”. Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης. 
  16. ^ Κώστας Μαρίνος (14 Σεπτεμβρίου 2013). „Καταγραφή απωλειών στο Μουσείο Φωτογραφίας”. Μακεδονία.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date=, |date= (pomoć);
  17. ^ „PhotoBiennale 2010 στο Μουσείο Θεσσαλονίκης”. Ελευθεροτυπία. 25 Απριλίου 2010. Pristupljeno 6 Νοεμβρίου 2013.  Proverite vrednost paramet(a)ra za datum: |access-date=, |date= (pomoć)
  18. ^ „Έκθεση φωτογραφίας ανοίγει τις πύλες της στη Ροτόντα στη Θεσσαλονίκη”. 
  19. ^ „Φωτογραφική περιήγηση στα μνημεία των Βαλκανίων”. 
  20. ^ „Δημοφιλή, αλλά «απλωμένα»”. Αγγελιοφόρος. [mrtva veza]
  21. ^ „Τι λες εσύ για τον πολιτισμό;”. Παράλλαξη mag. Arhivirano iz originala 2015-04-25. g. 
  22. ^ „Αρχεία ΜΦΘ”. Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης. 
  23. ^ „Μουσείο Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης: Περιγραφή”. ΟΔΥΣΣΕΥΣ. Arhivirano iz originala 2016-03-04. g. 
  24. ^ „Αναγεννιούνται από τις στάχτες τους τα έργα του Μουσείου Φωτογραφίας Θεσσαλονίκης”. voria.gr.