Мускатна жалфија
Muskatna žalfija (Salvia sclarea), u narodu poznata i kao mečije uvo, je dvogodišnja, ređe višegodišnja zeljasta aromatična biljka iz roda Salvia. Samoniklo raste u severnom Mediteranu, nekim oblastima u Severnoj Africi i srednjoj Aziji. Biljka ima dugu istoriju upotrebe u lekovite svrhe a danas se najviše gaji radi eteričnog ulja.[1]
Muskatna žalfija | |
---|---|
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
(nerangirano): | |
(nerangirano): | |
(nerangirano): | |
Red: | |
Porodica: | |
Rod: | |
Vrsta: | S. sclarea
|
Binomno ime | |
Salvia sclarea |
Botanički opis
urediMuskatna žalfija je dvogodišnja, ređe višegodišnja zeljasta biljka, sa uspravnom četvrtastom stabljikom visokom do 120 cm, obraslom gustim kovrdžavim dlakama. Listovi su jajasti (do 30 cm dugi), donji na drškama, gornji sedeći, tupo-nazubljeni sa izraženom nervaturom. Ceo izdanak je prekriven žlezdanim dlakama, miriše na balzam. Cvetovi su u pršljenovima koji na vrhu stabljike ili grana obrazuju prividan grozd. Krunica je dvousnata, svetlo lila do svetlo ružičasta.
Rasprostranjenje
urediRaste na sušnim, toplim kamenitim obroncima, na osulinama, pored puteva. U Srbiji je prisutna u istočnim i jugoistčnim krajevima i na Kosovu
Istorija
urediOpis lekovite primene biljake prikazan je još kod Teofrasta (4. v. pre n. ere), Dioskorida (1. v. n. e.) i Plinija Starijeg (1. v. nove ere).[traži se izvor]
Upotreba
urediSemena (tačnije orašice) imaju sluzav omotač, pa se u starim priručnicima preporučuje da se stavi seme u oko da bi se trunka vezala za sluz i tako lako izvadila. Ova praksa je zapisana u Kompletnoj biljarici (1653) Nikolasa Kalpera, koji biljku naziva "žalfija bistrog oka".[2]
Destilovano eterisko ulje, izolovano iz nadzemnih izdanaka u cvetu, se široko koristi u izradi parfema i za aromatizaciju vermuta, vina i likera. Takođe ima primenu i u aromaterapiji.[3]
Galerija
uredi-
Muskatna žalfija u prirodi
-
Cvast Salvia sclarea
-
Vrh cvasti muskatne žalfije
-
cvetovi muskatne žalfije, detalj
-
cvetovi muskatne žalfije
-
pricvetni listovi i čašice, pokrivene žlezdanim dlakama
-
Listovi u donjem delu stabljike
Reference
uredi- ^ Clebsch, Betsy; Barner, Carol D. (2003). The New Book of Salvias. Timber Press. str. 261. ISBN 978-0-88192-560-9.
- ^ Kompletan biljni sajta bibliomania Arhivirano na sajtu Wayback Machine (25. januar 2021), pozivajući se na snimanje za Klэri, ili više pravilno očistiti oči.
- ^ Kintzios, Spiridon E. (2000). Sage: The Genus Salvia. CRC Press. str. 20. ISBN 978-90-5823-005-8.
Spoljašnje veze
uredi- nem. Wikipedia: Muskatellersalbei
- Gajenje, sakupljanje, upotreba Arhivirano na sajtu Wayback Machine (27. februar 2021)
Literatura
uredi- Grbić, M., Marković, M. (2020): Cvećarstvo – Perene. Univerzitet u Beogradu. Beograd. ISBN 978-86-7299-301-1