Narodna bašta je najveći i najstariji gradski park u Pančevu.

Narodna bašta
Narodna bašta
Položaj
Mesto Pančevo
Opština Pančevo
Država  Srbija
Koordinate 44° 51′ 54″ S; 20° 39′ 23″ I / 44.864997° S; 20.656461° I / 44.864997; 20.656461
Karakteristike
Površina 14 ha
Tip parka gradski park
Zaštita i posećenost
Staratelj JKP „Zelenilo” Pančevo
Godina izgradnje 1829.
Otvoren cele godine
Ostalo

Istorija

uredi

Po nalogu prvog pančevačkog urbaniste, brigadnog generala Mihovila Mihaljevića[a], na jugoistočnom kraju grada je podignuta Narodna bašta. Tadašnji planeri su ovaj prostor organizovali po uzoru na nemačke parkove, koji su bili sinteza elemenata francuskih i engleskih parkova. Mlada buržoazija širom sveta je insistirala na izgradnji velikih parkova izvan centra naselja i time je Pančevo hvatalo korak sa svetom.

 
Plan Narodne bašte za vreme velike izložbe

U Narodnoj bašti se od 15. avgusta do 17. septembra 1905. godine održala velika industrijska i poljoprivredna izložba, koju je posetilo 100.480 ljudi. Zbog postavki 26 paviljona, hala, postavki i pratećih objekata, veliki broj stabala je morao biti posečen. Nakon završetka izložbe, svi paviljoni, hale i postavke su uklonjene. Jedino je ostao muzički paviljon u kojem je za vreme vikenda, praznika ili nekog događaja svirana pleh muzika.

Postojala su i dva terena za laun-tenis („poljski tenis”) kao i zgrada Laun-tenis kluba, osnovanog 1908. godine. Neposredno posle Prvog svetskog rata, u Narodnoj bašti su viđenije pančevačke gospođice zaigrale hazenu, vrstu igre slične rukometu.

Šezdesetih godina 20. veka muzički paviljon je srušen, a na njegovo mesto je izgrađena fontana s neidentifikovanom kamenom skulpturom, a istom prilikom je uklonjena i ograda parka.[1][2]

Dana 29. oktobra 2007. godine, uz donacije italijanske provincije Ravena i grada Červija, otpočelo je renoviranje Narodne bašte. Radovi su završeni 2008. godine, a park je dobio novu trim stazu, igrališta i rasvetu.

Galerija

uredi

Napomene

uredi
  1. ^ U nekim delima o istoriji Pančeva se može umesto prezimena Mihaljević naći prezime Mihajlović. Dr Mihovil Tomandl u svom delu Istorija Pančeva navodi da je Prošireni senat grada Pančeva nakon Prvog svetskog rata napravio grešku promenišvi naziv jedne ulice u Mihajlovićeva ulica, misleći na brigadnog generala Mihovila Mihaljevića.

Reference

uredi
  1. ^ „Zanimljivosti - Narodna basta[[Kategorija:Botovski naslovi]]”. Arhivirano iz originala 30. 9. 2013. g. Pristupljeno 29. 8. 2013.  Sukob URL—vikiveza (pomoć)
  2. ^ Zelena strana grada, Turistička organizacija Pančevo, Pančevo 2011

Spoljašnje veze

uredi