Nacionalna biblioteka Brazila

Nacionalna biblioteka Brazila (port. Biblioteca Nacional do Brasil) je najstarija kulturna institucija Brazila, čija je uloga da prikuplja, obrađuje, restaurira i čuva brazilsko intelektualno nasleđe. Sa preko 9 miliona jedinica u svom fondu, Biblioteka je po veličini i značaju sedma nacionalna biblioteka u svetu.

Nacionalna biblioteka Brazila
Logo Nacionalne biblioteke Brazila
Zgrada Nacionalne biblioteke Brazila u Rio de Žaneiru
Osnivanje1810. godina
LokacijaRio de Žaneiro
 Brazil
Obim9 miliona publikacija
DirektorHelena Porto Severo da Kosta
Veb-sajtNacionalna biblioteka Brazila

Istorijat uredi

Koreni biblioteke dosežu 18. vek, i to vreme Napoleonove najezde na Portugal 1807. godine. Kraljevska porodica, primorana da izbegne u Brazil, ponela je sa sobom Kraljevsku biblioteku sa brojnim značajnim knjigama, dokumentima i spisima. Dekretom iz 1810. godine naređeno je osnivanje nove Kraljevske biblioteke, koja će biti smeštena u Bolnici Gospe od Karmela u Riju de Žaneiru. Biblioteka je 1814. godine otvorena za javnost.[1] Po povratku kraljevske porodice u Portugal 1821. godine, obimna zbirka Kraljevske biblioteke je ostala u Riju de Žaneiru, što je bilo regulisano zvaničnim sporazumom.[2] Biblioteka je 1858. premeštena u nove prostorije koje su se pokazale neadekvatnim, i problem sa prostorom bio je aktuelan sve do 1910. godine, kada je premeštena u zgradu koja je namenski građena za nju, gde se i danas nalazi.[1]

Značajne kolekcije uredi

Biblioteka je rasla intenzivnom brzinom zahvaljujući redovnom ulaganju države i zaveštanjima privatnih biblioteka značajnih građana.[1] Trenutno je 8 jedinica registrovanih u Memoriji sveta, projektu UNESCO-a koji ima za cilj da prikupi i sačuva svetsku kulturnu dokumentacionu baštinu od univerzalnog značaja.[3]

  1. Pisma braće Andrada – pisma trojice braće – Žozea, Martina i Franciska – novinaru i diplomati Antoniju de Menezesu između 1824. i 1833. godine.
  2. Muzički spisi Ernesta Nazareta, najznačajnijeg brazilskog kompozitora.
  3. Karte i atlasi kartografa Migela Antonija Sijere.
  4. Kalupi za tiskanje koji su pripadali izdavačkoj kući Arko de Sego.
  5. „Filozofska putovanja“ – spisi iz naučne ekspedicije Aleksandra Rodrigeza Fereire u periodu od 1783. do 1792. godine.
  6. Muzički spisi Karlosa Gomeza, najznačajnijeg operskog kompozitora Brazila.
  7. Dekret koji je izdao kralj Žoao IV 1808. godine, „kojim se otvaraju vrata Brazila svim prijateljskim nacijama“.
  8. Kolekcija od 23 hiljade fotografija Brazila i sveta u 19. veku, sačinjena od kolekcije Pedra Drugog i Tereze Kristine Marije.[4]

Odeljenja Biblioteke uredi

Nacionalna biblioteka Brazila funkcioniše kroz 6 odeljenja.[1]

  1. Odeljenje nabavke
  2. Odeljenje obrade publikacija
  3. Odeljenje za rad sa korisnicima
  4. Odeljenje retkih knjiga i publikacija
  5. Škola bibliotekarstva
  6. Pomoćna služba

Galerija uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g Cardozo, Manoel S. „The National Library of Brazil”. The Hispanic American Historical Review. 26: 618—624. 
  2. ^ Murray, Stuart A. P. Encyclopedia of Library History. NY: Skyhorse Publishing. str. 86—87. 
  3. ^ „Nacionalna biblioteka Brazila”. Biblioteca Nacional. Arhivirano iz originala 28. 06. 2017. g. Pristupljeno 10. 4. 2017. 
  4. ^ „The Emperor's collection: foreign and Brazilian photography in the XIX century”. Memory of the World. Pristupljeno 10. 4. 2017. 

Literatura uredi

  • Murray, Stuart A. P. Encyclopedia of Library History. NY: Skyhorse Publishing. str. 86—87. 

Spoljašnje veze uredi