Određeni integral

Određeni (ili Rimanov) integral je proistekao iz problema površine koji datira još iz antičke Grčke. Problem kvadrature parabole je postavio Arhimed, i to rešenje se smatra jednim od prvih značajnih rezultata matematičke analize. Uvođenje određenog i neodređenog integrala u matematiku nije bilo vezano jedno za drugo, te se i njihovo definisanje razlikuje. Određeni integral se definiše kao površina između funkcije i apscise, a neodređeni integral kao obrnuti problem nalaženja izvoda. Tek se kasnije ispostavilo, postavljanjem Njutn-Lajbnicove formule, da između određenog i neodređenog integrala postoji velika relacija.

Definicija

uredi

Funkcija   je definisana na odsečku  . Definišimo podelu   kao uređenu   -torku brojeva   takvu da je  , i u okviru nje izberimo brojeve  , tako da važi  . Označimo sa   razliku između 2 člana podele. Tada je skup   konačan skup realnih brojeva, pa on ima svoj najveći element. Označimo taj element sa  .

Realnim brojem   nazivamo određeni integral funkcije   na intervalu  , ako za svako   postoji  , takvo da je za svaku podelu   za koju važi da je njen parameter manji od  , tj.  , ispunjeno:

 

To se drugačije može zapisati kao:

 

gde je   zapis za sumu od   do   kada   teži nuli (time i   teži beskonačnosti), a   je zamenjeno diferencijalom, pošto je diferencijal u nekoj tački zapravo priraštaj po  -osi u toj tački, što je i smisao   kada   teži nuli.

Ako postoji određeni integral funkcije   na intervalu  , kažemo da je funkcija   integrabilna na  .

Vidi još

uredi

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi