Ommetar je električni mjerni instrument namijenjen za određivanje veličine električnog otpora u omima ili izvedenim jedinicama (mом, kом, Мом). Mogu se po principu rada podijeliti na analogne i digitalne.

Analogni ommetar.

Analogni ommetar uredi

Najčešći tip je instrument sa pokretnim kalemom (zavojnicom). Kalem sa kazaljkom je pokretan u polju permanentnog magneta i otklon odgovara veličini struje kroz zavojnicu.

Pri prekapčanju mjernih područja analognog ommetra, mi u stvari prekapčamo razne vrijednosti serijskog otpornika, pogodne za dato mjerno područje.

Princip rada uredi

 
Nelinearnost skale ommetra.

Princip rada jednostavnog analognog ommetra je sljedeći. Izvor struje poznatog napona (često baterija) je spojen serijski sa poznatim otporom u ommetru (preko preklopnika na skali). Iz omovog zakona je poznata veličina struje koju ovaj spoj stvara, recimo 1 miliamper za bateriju od 9 volti i otpornik od 9 kilooma.

Sada ako se u ovaj serijski spoj doda nepoznati otpornik, struja kroz kolo će pasti, što se može očitati na fabrički baždarenoj skali ommetra. Ako spoljni otpornik smanji struju u kolu na polovinu, to je otpornik od 9 kilooma. Onaj od 27 kilooma će smanjiti struju na četvrtinu originalne, i tako nelinearno dalje. Zbog ovoga je i skala ommetra nelinearna.

Digitalni ommetar uredi

Obično su u sklopu multimetra sposobnog za razna električna mjerenja. Mjerenje otpora se obično vrši indirektno, mjerenjem pada napona na otporniku poznate vrijednosti i povezanom serijski sa izvorom struje poznatog napona. Što je veći spoljni otpor, manja je struja kroz kolo i manji pad napona na otporniku unutar instrumenta. Pretvaranje analognog napona se vrši analogno-digitalnim pretvaračem (konverterom) i digitalna vrijednost otpora se prikazuje na LCD pokazivaču instrumenta.

Povezivanje i simbol uredi

Ommetar se uvijek povezuje sa električnim kolom kada struja ne teče, dakle uređaj koji ispitujemo je isključen. U suprotnom, struja kola može poteći kroz instrument i oštetiti ga.

Vidi još uredi

Spoljašnje veze uredi

Literatura uredi

  • Vojna enciklopedija. Drugi tom. Beograd: Vojnoizdavački zavod. 1971. str. strane 659 do 651.