Opsada Bresta (engl. Defense of Brest Fortress), od 22. juna do 20. jula 1941, bila je nemačka pobeda u samom početku operacije Barbarosa.[1]

Opsada Bresta
Deo Istočnog fronta u Drugom svetskom ratu

Istočni front u vreme bitke.
Vreme22. jun20. jul 1941.
Mesto
UzrokOperacija Barbarosa.
Ishod Nacistička pobeda
Teritorijalne
promene
Brest osvojen.
Sukobljene strane
 SSSR  Nemačka
Jačina
oko 3.500 boraca[1] oko 18.000 boraca[1]
Žrtve i gubici
čitava posada[1] nepoznati[1]

Pozadina uredi

Po sporazumu Ribentrop-Molotov, Brest je nakon nemačke invazije na Poljsku priključen SSSR 27. septembra 1939. U gradu se nalazila jedna od najvažnijih tvrđava na zapadnoj granici nekadašnjeg Ruskog carstva, izgrađena 1833-1840. Tvrđava-mostobran (na reci Bug), izgrađena u bastionskom sistemu, prečnika 2 km, podignuta je van grada. U 500 kazamata mogla se smestiti posada od 16.000 ljudi. U drugoj polovini 19. veka, po planovima Totlebena, podignut je pojas forova na 3-5 km od jezgra tvrđave. Tvrđava je delimično obnovljena početkom 20. veka, ali zbog slabe ekonomske moći Rusije, forovi su bili bez kupola, sa otvorenim vatrenim položajima za artiljeriju i pešadiju, i kazamatima sigurnim samo od pogodaka oruđa kalibra do 320 mm. U Prvom svetskom ratu demolirana je i napuštena bez borbe u leto 1915, a u sovjetsko-poljskom ratu Poljaci su je zauzeli 19. avgusta 1920. i obnovili.[1]

Na početku nemačke agresije na SSSR 1941, Brest je bio na pravcu nastupanja desnog krila nemačke grupe armija Centar. Nemačka 45. pešadijska divizija, ojačana oklopnim jedinicama i podržana avijacijom, dobila je zadatak da zauzme Brest. Pravac prema Brestu zatvarale su 6. i 42. pešadijska divizija iz sovjetske 4. armije.[1]

Bitka uredi

 
Tvrđava Brest u vreme bitke.

Nemački napad počeo je u 3 časa i 30 minuta 22. juna 1941. i zatekao je glavninu sovjetskih snaga na obuci u okolini grada. Nemci su istog dana okružili Brest.

Glavnina sovjetske 6. i 42. divizije, pod pritiskom nadmoćnijih nemačkih snaga, odstupila je istočno od Bresta, a delovi tih divizija sa 33. inžinjerijskim pukom i graničnim odredom, ukupne jačine oko 3.500 vojnika, organizovali su odbranu grada i njegove tvrđave sa težištem u citadeli. Nemci su u dvodnevnim borbama uspeli zauzeti grad i delove tvrđave, sem citadele i kobrinskog utvrđenja. Za to vreme deo branilaca uspeo je da se probije iz grada. Ostali su organizovali kružnu odsudnu odbranu i posebnu komandu u citadeli.[1]

 
Grafit na zidu citadele, delo jednog od poslednjih branilaca tvrđave: Ja umirem, ali se ne predajem! Zbogom otadžbini...

Nemci su ponovo izvršili napad 29-30. juna i slomili herojski otpor glavnine branilaca, a zatim 1. jula povukli glavninu 45. pešadijske divizije iz Bresta, ostavivši dva bataljona radi likvidacije preostalih branilaca. Borbe u Brestu vođene su sve do 20. jula, kad je posle 28-dnevne borbe, poginuo i poslednji branilac grada.[1]

Posledice uredi

Grad je ostao pod nacističkom okupacijom sve do leta 1944. Crvena armija oslobodila je grad 28. jula 1944.[1]

Reference uredi

  1. ^ a b v g d đ e ž z i Gažević, Nikola (1971). Vojna enciklopedija (knjiga 2). Beograd: Vojnoizdavački zavod. str. 9.