Opsada Kaluge (1607)

Opsada Kaluge (1607) bila je deo ustanka Bolotnjikova u Rusiji.

Opsada Kaluge (1606)
Deo ustanka Bolotnjikova

Ustanici u boju.
Vremedecembar 1606-maj 1607
Mesto
Rusija
Ishod Pobeda ustanika
Sukobljene strane
Rusko carstvo Pobunjeni seljaci i kozaci
Komandanti i vođe
Vasilij IV
Mihail Skopin-Šujski
Ivan Bolotnjikov
Ilejka Muromec
Jačina
oko 30.000[1] oko 10.000[1]
Žrtve i gubici
Teški Teški

Vezivanje seljaka za zemlju u Rusiji krajem 16. veka, velika glad 1601-1603. kao i bezvlašće i poljska intervencija posle smrti Borisa Godunova 1605. doveli su do stihijskog ustanka seljaka na jugu Rusije 1606.[1]Smrt Lažnog Dimitrija bila okidač, i legalni izgovor, za masovnu pobunu svih slojeva u Rusiji: kako među porobljenim i gladnim seljacima, tako i među osiromašenom sitnom vlastelom, nezadovoljnom boljarskim carem Vasilijem.[2] Pod vođstvom Ivana Bolotnjikova, vojska sastavljena od seljaka, kozaka i sitne vlastele uništila je carsku vojsku avgusta 1606. kod Krome, a zatim ponovo u septembru kod Kaluge i Kolomne i 7. oktobra 1606. opsela Moskvu. Izdana od plemića, ustanička vojska je 2. decembra potučena pod Moskvom i naterana da se povuče u Kalugu.[1]

Opsada

uredi

Pretrpevši teške gubitke, ustanička vojska u Kalugi je uspešno odolevala opsadi više od 3 meseca. Tome je doprinela i pomoć kozačke vojske od oko 4.000 ljudi, koje je doveo ataman Ilejka Muromec, koji se izdavao za carevića Petra, nepostojećeg sina cara Fjodora. "Lažni Petar" je potukao carsku vojsku kod sela Pčeljnje, blizu Kaluge, omogućivši Bolotnjikovu da razbije opsadu.[1]

Posledice

uredi

Ustanici su u proleće 1607. uz pomoć Zaporoških kozaka zauzeli Tulu. Okupivši oko 30.000 ljudi, Bolotnjikov je u maju 1607. ponovo krenuo na Moskvu, ali je početkom juna 1607. potučen na reci Vosmi. Oko 10.000 preživelih ustanika zatvorilo se u Tulu, koja je osvojena nakon 4 meseca opsade.[1]

Reference

uredi
  1. ^ a b v g d đ Gažević 1974, str. 505–506
  2. ^ Fajfrić 2008, str. 237–238

Literatura

uredi