Opsada Tule (1607)

Opsada Tule (1607) bila je poslednji čin ustanka Bolotnjikova u Rusiji.

Opsada Tule(1607)
Deo ustanka Bolotnjikova

Ustanici u boju.
Vreme30. jun-10. oktobar 1607
Mesto
Rusija
Ishod Ustanak ugušen, vođe zarobljene
Sukobljene strane
Rusko carstvo Pobunjeni seljaci i kozaci
Komandanti i vođe
Vasilij IV
Mihail Skopin-Šujski
Ivan Bolotnjikov
Ilejka Muromec
Jačina
oko 100.000[1] oko 10.000[2]
Žrtve i gubici
Teški Teški

Vezivanje seljaka za zemlju u Rusiji krajem 16. veka, velika glad 1601-1603. kao i bezvlašće i poljska intervencija posle smrti Borisa Godunova 1605. doveli su do stihijskog ustanka seljaka na jugu Rusije 1606.[2]Smrt Lažnog Dimitrija bila okidač, i legalni izgovor, za masovnu pobunu svih slojeva u Rusiji: kako među porobljenim i gladnim seljacima, tako i među osiromašenom sitnom vlastelom, nezadovoljnom boljarskim carem Vasilijem.[1] Pod vođstvom Ivana Bolotnjikova, vojska sastavljena od seljaka, kozaka i sitne vlastele uništila je carsku vojsku avgusta 1606. kod Krome, a zatim ponovo u septembru kod Kaluge i Kolomne i 7. oktobra 1606. opsela Moskvu. Izdana od plemića, ustanička vojska je 2. decembra potučena pod Moskvom i naterana da se povuče u Kalugu, gde je izdržala tromesečnu opsadu uz pomoć povoških kozaka Ilejke Muromeca ("Lažnog Petra"), i u proleće 1607. zauzela Tulu. Krenuvši ponovo na Moskvu, ustanička vojska je u leto 1607. potučena od veće vojske cara Vasilija i opsednuta u Tuli.[2]

Opsada

uredi

Bolotnjikov se sa oko 10.000 ustanika povukao u Tulu, koju su 30. juna 1607. opsele jedinice pod neposrednom carevom komandom. Tula je bila solidno utvrđen grad, koji su ustanici branili aktivno-ispadima i protivnapadima. Car je naredio da se skretanjem toka obližnje rečice grad poplavi: glad i potapanje demoralisali su kozačko-seljačku vojsku, i Bolotnjikov je prinuđen na pregovore. Pošto je molba za pomoć, upućena Lažnom Dimitriju II ostala bez odgovora,[1]ustanici su prihvatili obećanu amnestiju i 10. oktobra 1607. predali oružje. No, car nije održao reč: "Lažni Petar" obešen je u Moskvi, a Ivan Bolotnjikov sproveden marta 1608. u Kargopolj gde je oslepljen i udavljen,[2] kako bi car održao reč da neće proliti krv ustanika.[1]

Posledice

uredi

Ustanici su potučeni, a Ivan Bolotnjikov pogubljen, ali Vreme Smutnje nije bilo gotovo: preživeli ustanici pridružili su se vojsci Lažnog Dimitrija II, koji je u leto 1607. podigao novu pobunu protiv Vasilija Šujskog.[1]

Reference

uredi
  1. ^ a b v g d Fajfrić 2008, str. 237–238
  2. ^ a b v g Gažević 1974, str. 505–506

Literatura

uredi