Ortoklas KAlSi3O8 je mineral iz grupe silikata. To je alkalni feldspat sa delimično uređenom kristalnom rešetkom monokliničke simetrije. Kristali ortoklasa su dosta čest način pojavljivanja ovog minerala. Blizanci česti po karlsbadskom, bavenskom i manebaškom zakonu. Agregati su pretežno zrnasti i masivni, a može se javiti i u vidu pločastih agregata.[1]

Ortoklas (Italija)

Hemizam uredi

U prirodi je veoma retko čist kalijumski alumosilikat, kada teorijski sadrži 16,9% K20, 18,4% Al2O3 i 64,7% SiO2. Skoro redovno sadrži promenljive količine Na odnosno Ab – komponente. U poređenju sa sanidinom, sadržaj je obično niži i iznosi do 35%. Ortoklasi sa većim sadržajem relativno su ređi u prirodi. Izdvajanje Na – komponente koja ulazi u hemijski sastav ortoklasa naziva se pertitom. Pertitska komponenta se obično izdvaja u vidu neprevilnih mlazeva i žilica ređe sočivastih formi, oblika NaAlSi3O8. Pertitska izdvajanja mogu biti makroskopski uočljiva kada je reč o makropertitima. Ako su mikroskopski vidljiva nazivaju se mikropertiti, a ako su submikroskopskih dimenzija nazivaju se kripto pertitima.

Obrazovanje pertit je posledica izdvajanja Na – komponente u toku kristalizacije ortoklasa raspadom prvobitnih homogenog čvrstog rastvora na dve faze koje su energetski nejednakih unutrašnjih energija snižavanjem temperature.

Od primesa, ortoklas može da sadrži manje količine Ba, Rb, Sr, Cs i dr. elemenata.

Fizičke osobine uredi

Boje bele do sivobele, ređe bezbojan i žut. Može biti i alohromatski obojen. Od primesa hematita, ortoklas može biti crvenkast do crven. Ovakvi ortoklasi se zovu avanturini. Idiohromatski obojeni zeleni varijeteti su ređi u prirodi i zovu se amazoniti.

 
Amazonit

Providan do prozračan mineral mineral, staklastog sjaja kada je svež. Cepljivosti savršene do jasne po (001) i (010) sa pravim uglom.

Tvrdine 6 po Mosovoj skali, gustine 2,53 do 2,63 g/cm³. Specifične mase oko 2,56 u zavisnosti od sadržaja pertitske komponente.

Dijagnostičke osobine uredi

Makroskopski se prepoznaje po obliku kristala, agregata i cepljivosti. Može biti sličan sa sanidinom, od koga se razlikuje po odsustvu bistrine i manjoj prozračnosti. U vidu agregata može biti sličan i s mikroklinom, od koga se razlikuje po uglu cepljivosti.

Postanak, parageneza uredi

U prirodi ortoklas postaje na različite načine. Može postati procesima uređenja sanidinske rešetke, kao i direktnom kristalizacijom iz magmatskog rastopa. U prirodi je obično primarno magmatski , ređe metasomatski mineral kada ulazi u sastav magmatskih dubinskih i vulkanskih stena. Obično je u paragenezi sa kvarcom, plagioklasima tipa albita i oligoklasa, muskovitom, biotitom i dr. mineralima. Nije karakterističan za mlade vulkanske stene, kada se obrazuje sanidin, već starije vulkanske stene, kada se obrazuje sanidin, već za starijevulkanske stene. Ređi je kao pegmatitski mineral, vezan za granitske magme. Ukoliko se javi u pegmatitima, pokazuje krupne dimenzije kristala ili agregata. U pegmatitima SAD su nađeni kristali ortoklasa veličine i do nekoliko metara. Često postoje i regionalno metamorfno, ulazeći u sastav različitih regionalno metamorfnih stena, dok je ređi kao kontaktno metamorfan ili metasomatski mineral. U okolorudnim hidrotermalnim procesima izmena stena, a naročito u vezi sa procesima K – metasomatoze, može doći do obrazovanja njegovog varijeteta adulara. Adular se može obrazovati i u alpskim žicama, kada se javlja u vidu krupno razvijenih kristala.

 
Adular

Rasprostranjenost, primena uredi

Ortoklas je čest feldspat u magmatskim i drugim stenama. Krupni kristali i blizanciortoklasa po karlsbadskom zakonu javljaju se na primer u granodioritima i kvarc monconitima Kopaonika. Pegmatiti sadrže znatno manje ortoklasa. Javlja se u pegmatitima okoline Stalaća i Bujanovca. Adular je konstatovan na više mesta. Najznačajnije pojave javljaju se u izmenjenim vulkanskim stenama Pb, Zn ležišta Rudnik, gde se mogu naći kristali i do 5 mm. Ortoklas kao mineralna sirovina ima ograničenu primenu u keramičkoj industriji. Amazonit i avanturin mogu se koristiti kao ukrasno do poludrago kamenje. Kao kvalitetno drago kamenje cenjeni su potpuno prozračni žuti ortoklasi sa Madagaskara.

Vidi još uredi

  1. Spisak minerala
  2. Mineralogija

Reference uredi

  1. ^ Dr Danilo Babič: Mineralogija (2003), Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, Beograd

Spoljašnje veze uredi