Otežano disanje, gubitak daha, nedostatak vazduha, dispneja[1] (engl. Labored Breathing) je poremećaj disanja koji se karakteriše povećanim naporom i većim angažovanje muskulature grudnog koša i praćeno je stridorom, i drugim zvučnim manifestacijama.[2] U nekim okolnostima, otežano disanje, manjeg stepena, može da bude normalna pojava (npr. u toku napornog vežbanja, naročito kod osoba koje ne vežbaju redovno), dok je u mnogim drugim situacijama, otežano disanje znak prisustva značajnih bolesti, koje odmah treba da budu sagledane od strane lekara.

Otežano disanje
Klasifikacija i spoljašnji resursi
MKB-10R06.0
MKB-9-CM786.0
DiseasesDB15892
MedlinePlus003075
MeSHD004417

Etiologija uredi

Otežano disanje pored poteškoća koje stvara zbog subjektivnog osećaj nedostatka vazduha, karakteriše se i pojavom bola u toku udisaja ili izdisaja, pojave stezanje u grlu ili grudima pri disanju ili osećaja opstrukcije u grlu koja ograničava kretanje vazduha kroz disajne puteve i pluća. Postoji bezbroj razloga (od teške anafilakse do napada akutne astme), i svi su oni uglavnom opasni po život.[3]

Uobičajeni uzroci uredi

Otežano disanje ima mnogo različitih uzroka među kojima su najznačajniji;[4]

  • Smetnje u kretanju vazduha kroz gornje disajne puteve; nos, usta ili grla mogu izazvati otežano disanje.
  • Srčana bolesti su čest uzrok otežanog disanja, (npr. ako srce nije u stanju da pumpa dovoljno krvi potrebne za snabdevanje tela kiseonikom)[5]
  • Poremećaji cirkulacije (npr. ako mozak, mišići, ili drugi organi u telu ne dobijaju dovoljno kiseonika, ovo staenje može izazvati pojavu otežanog disanja.
  • Duševni poremećaji, (npr kao što je straah ili anksioznost...), mogu izazvati otežano disanje.
  • Poremećaj acidobazne ravnoteže u krvi (npr. hipoksija)

Specifični uzroci uredi

Specifični uzroci otežanog disanja mogu biti:[1]

Manifestacije uredi

Otežano disanje se najčešće može manifestovati kao;

  • Hiperpneja - brže i / ili dublje disanje
  • Tahipneja - povećana stopa disanja
  • Intenzivno angažovanje dodatne disajne muskulature.[2]
  • Uvlačenje grudnih kostiju koje se manifestuje uvlačenjem kože oko rebara i vrha grudne kosti.[4]

Izvori uredi

  1. ^ a b „Definition of Dyspnea”. Arhivirano iz originala 01. 07. 2014. g.  MedicineNet. Last Editorial Review: 11/1/1998]
  2. ^ a b Levene, Malcolm I.; David Ian Tudehope,Michael John Thearle (2000). Essentials of neonatal medicine. Wiley-Blackwell. str. 28. ISBN 978-0-632-05163-2. 
  3. ^ (jezik: engleski) Symptoms of Labored Breathing By Michael Hinckley, eHow.com
  4. ^ a b West, JB (2008). Pulmonary pathophysiology: the essentials (7 izd.). Baltimore: Lippincott Williams & Wilkins. str. 45. 
  5. ^ „Medilexicon Medical Dictionary - 'Labored Respiration'. Arhivirano iz originala 31. 07. 2016. g. Pristupljeno 12. 12. 2009. 
  6. ^ Božić, M., Dokić, Lj., Nikolić, S., i dr. (2004) Infektivne bolesti. Beograd: Medicinski fakultet
  7. ^ Pietra GG, Capron F, Stewart S, et al. Pathologic assessment of vasculopathies in pulmonary hypertension. J Am Coll Cardiol. 2004;43(12 Suppl S):25S-32S
  8. ^ Trifunović, G., Baljošević, S., Vujičić, C., Perić, V., & Aksentijević, V. (2007). Virusni coxsackie miokarditis. Medicinska praksa, 25(28), 55-60.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).