Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine je narodno predstavništvo i zakonodavni organ Bosne i Hercegovine. Sastoji se iz dva vijeća: Doma naroda i Predstavničkog doma.
Nadležnosti uredi
Parlamentarna skupština je nadležna za:[1]
- donošenje zakona potrebnih za sprovođenje odluka Predsjedništva Bosne i Hercegovine ili za izvršavanje nadležnosti Parlamentarne skupštine;
- odlučivanje o izvorima i iznosu sredstava za funkcionisanje institucija Bosne i Hercegovine i za međunarodne obaveze Bosne i Hercegovine;
- odobravanje budžeta za institucije Bosne i Hercegovine;
- odlučivanje o pristanku na ratifikaciju ugovora;
- druga pitanja potrebna za izvršavanje njenih dužnosti ili onih obaveza koje su joj uzajamnim sporazumom dodijelili entiteti.
Sastav uredi
Gornji dom Parlamentarne skupštine, Dom naroda, sastoji se od 15 delegata od kojih su dvije trećine iz Federacije Bosne i Hercegovine (pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba). Imenovane hrvatske i bošnjačke delegate biraju hrvatski odnosno bošnjački delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, a srpske delegate bira Narodna skupština Republike Srpske. Kvorum predstavlja devet delegata, pod uslovom da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata.[2]
Donji dom Parlamentarne skupštine, Predstavnički dom, ima četrdeset dva člana od kojih se dvije trećine biraju sa teritorije Federacije Bosne i Hercegovine, a jedna trećina sa teritorije Republike Srpske. Članovi se biraju direktno iz entiteta, u skladu sa Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine. Kvorum predstavlja većina svih članova.[3]
Postupak uredi
Svaki dom većinom glasova usvaja svoj poslovnik i bira među svojim članovima predsjedavajućeg i njegova dva zamjenika iz reda Srba, Hrvata i Bošnjaka. Položaj predsjedavajućeg rotira između ta tri lica.
Svi zakoni se donose saglasnošću oba doma. Odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju. Većina mora uključivati jednu trećinu delegata ili članova sa teritorije svakog entiteta. Ukoliko ne postoji takva većina predsjedavajući i njegovi zamjenici se sastaju kao komisija i pokušavaju da obezbijede saglasnost u roku od tri dana posle glasanja. Ako to ne uspije, odluke se donose većinom glasova onih koji su prisutni i koji glasaju s tim da glasovi protiv ne smiju da sadrže dve trećine ili više delegata ili članova izabranih iz svakog entiteta.
Predložena odluka može se proglasiti za štetnom po vitalne nacionalne interese srpskog, hrvatskog ili bošnjačkog naroda. To zahtijeva saglasnost većine delegata u Domu naroda iz reda Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ukoliko nema takve većine predsjedavajući saziva zajedničku komisiju od tri delegata iz reda Srba, Hrvata i Bošnjaka. Ako komisija ne riješi to pitanje u roku od pet dana predmet se prenosi na Ustavni sud Bosne i Hercegovine, koji u hitnom postupku razmatra proceduralnu regularnost u toj stvari.[4]
Vidi još uredi
Izvori uredi
Spoljašnje veze uredi
- Zvanični veb-sajt (jezik: bošnjački)(jezik: hrvatski)(jezik: srpski)(jezik: engleski)
