Perivoj Presvete Bogorodice

Perivoj Presvete Bogorodice ili Bogorodičin vrt je zelena površina posebno uređena za šetnju i odmor gde je po predanju Bogorodica stupila na Svetu Goru. Vrt ili perivoj Presvete Bogorodice, kako se još i ceo Atos naziva, posvećen je najuzvišenijoj od svih žena – čime Svetogorci obično ističu dovoljnu zastupljenost ženskog principa na svojoj teritoriji i u svojoj milenijumskoj istoriji.

Položaj

uredi
 
Mansatir Ivirion u čijoj blizini se nalazi čudotvorni Bogorodičin izvor.

Perivoj Presvete Bogorodice sa nalazi na Atosu, na najistočnijem, trećem „prstu“ grčkog poluostrva Halkidiki (okruženom sa tri strane morem, a s četvrte uzanom i teško prohodnom prevlakom više odvojen od kopna nego povezan s njim), na njegovoj severoistočnoj obali u neposrednoj blizini manastira Iviron, uz izvor čudotvorne vode (Bogorodičin izvor) ispod nivoa mora.[1]

Istorija

uredi

Perivoj koji je nastao u neposrednoj blizini manastira Ivirion, na severoistočnoj obali Svete Gore uz Bogorodičin izvor, čudotvorne vode, i direktno se vezuje za predanje o tome kako je poluostrvo Atos postalo jedinstveno u svetu utočište monaha, nakon boravka na tom mestu presvete Bogorodice.[2][3]

Po tom predanju Bogorodica je u pratnji Svetog Jovana nakon Hristovog Vaskrsenja krenula brodom na Kipar u posetu vasksrslome Lazaru iz Vitanije koji je na ovom ostrvu bio episkop. Tokom puta velika bura odvukla je brod na suprotnu stranu na poluostrvo Atos do mesta na kome se tada nalazilo pagansko Apolonovo svetilište u blizini luke nekadašnjeg manastira Klement, nedaleko od današnjeg manastira Iviron na Svetoj Gori.

Kada je Bogorodica stupila na tle, na mestu gde se danas nalazi izvor, paganski kipovi su se zaljuljali i srušili. Videvši u ovome proviđenje Božje, paganski narod je po predanju primi veru Hristovu i na mestu paganskog hrama podigao drveni hrišćanski manastir Sveti Kliment, od kojeg danas nema sačuvanih tragova.[1]

Oduševljena divljom lepotom planine i tada paganskog poluostrva Atosa, Bogorodica je zamolila Isusa Hrista da ga pretvori u njen vrt, ovim rečima:

Neka ovo mesto bude tvoje nasleđe i tvoj vrt, raj i nebo spasenja za one koji traže spasenje.

Tada se sa sa neba začuo glas Hrista kako tu zemlju proglašava perivojem svoje majke. Od tog trenutka prema predanju planina je posvećena kao vrt Majke Božje u koji nije dozvoljen pristup drugim ženama.[2]Pre nego što je napustila Atos Bogorodica je vernicima navodno poručila:[1]

Blagodat Božji neka bude na mestu ovom i nad onima koji ovde borave čuvajući Zapovedi Sina i Boga Mojega.
Dobra, nužna za život na zemlji imaće s malim trudom u izobilju, život na nebesima pripremljen im je i neće odstupiti milost Sina Mojega od mesta ovoga do kraja veka.
Ja ću biti zastupnica ovog mesta i topla molitvenica za njega pred Bogom.

Od ove poruke Sveta Bogorodica je postala i do danas ostala zaštitnica cele Svete Gore.[1]

Izvori

uredi
  1. ^ a b v g „Bogorodičin vrt”. www.hilandar.info. Pristupljeno 2022-08-02. 
  2. ^ a b Aleksandar Đorđević Perivoj Presvete Bogorodice, od našeg dopisnika, Stokholm, 2010
  3. ^ Dionisija PAPAHRISANTU, 2003: Atonsko monaštvo. Počeci i organizacija. Beograd: Društvo prijatelja Svete Gore.

Literatura

uredi
  • Grejem SPIK, 2016: Sveta Gora. Obnova u raju. Beograd: Društvo prijatelja Svete Gore – Zadužbina Svetog manastira Hilandara. (G. Speake. Mount Athos, Renewal in Paradise. Second edition. 2014).
  • Ljubomir STOJANOVIĆ, 1905: Stari srpski zapisi i natpisi. III. Beograd: Srpska kraljevska akademija.

Spoljašnje veze

uredi