Periklovo doba

раздобље економског, политичког и културног процвата античке Антине

Zlatno doba ili Zlatni vek Atine jeste razdoblje u istoriji grčkog polisa Atine od proterivanja Persijanaca iz Helade do početka Peleponeskog rata, tj. od približno 480. do 431. godine p. n. e. Ovaj period atinske istorije odlikovala je politička hegemonija, veliki ekonomski rast i kulturni procvat, razvoj demokratije i trgovine kao i osnivanje i jačanje Delskog saveza (Atinskog pomorskog saveza).[1] Perikle se javio u političkom životu Atine 60-tih godina 5. veka p. n. e. i tokom njegove vladavine došlo je do vrhunca atinske moći i demokratije. Zato se vreme njegove vladavine naziva i Periklovim dobom.

Bista Periklea.

Godine 478. p. n. e., osnovana je atinska koalicija gradova-država, poznatija pod nazivom Delski savez, koji su ratovali protiv Persijanaca kako bi oslobodili grčke polise u Maloj Aziji i kako bi se zaštitili od persijanskog uticaja.[1]

Posle osnivanje Delskog saveza, Atina je uspostavila političku, vojnu i ekonomsku nadmoć nad članovima saveza. Površina saveza obuhvatala je veliki deo kontinentalne Grčke, egejska ostrva i gradove na zapadnoj obali Male Azije. Godine 454. p. n. e., Atinjani prenose blagajnu saveza iz Delosa u Atinu, čime Delski savez prerasta u Atinski pomorski savez. Od tada su Atinjani upravljali samostalno zajedničkim prihodima, što je dovelo do još veće ekonomke moći Atine. Prema članovima saveza, Atina je primenjivala nasrtljivu trgovačku i ekonomsku politiku. Atina je imala neograničenu vlast, pa je zato mnogi istoričari u tom periodu nazivaju i Atinskom pomorskom državom.[1]

Od prihoda iz zajedničke blagajne saveza, finansirana je izgradnja hrama boginje Atine na Akropolju (Partenon), Propileji i hram Atine Nike. Polovina stanovništva bilo je stavljeno na javni platni spisak, a flota je rasla iz godine u godinu. Velika ekonomska sredstva iz blagajne saveza, vojna dominacija i politika Periklea Atinu je uzdiglo kao najveću silu Helade.[1]

U 5. veku p. n. e. stvarali su neki od najvećih mislilaca Atine i uopšteno antičkog sveta: pisci Eshil, Sofokle i Euripid, zatim istoričari Herodot i Tukidid, lekar Hipokrat i filozofi Platon i Sokrat.

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b v g Dušan Ilijin, Tatjana Katić (2013). Istorija za prvi razred gimnazije svih smerova. Beograd: Zavod za udžbenike. str. 98. ISBN 978-86-17-18229-6.