Перуника бастардна

Perunika bastardna (lat. Iris spuria) vrsta je koja spada u rod Iris i pripada monokotiledonim biljkama. Višegodišnja biljka koja naseljava Evropu, Aziju i Afriku. U Srbiji je veoma retka i strogo zaštićena vrsta koja nastanjuje svega nekoliko lokaliteta u Vojvodini. Takođe, često je gajena kao ukrasna vrsta.

Perunika bastardna
Perunika bastardna (Iris spuria)
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Binomno ime
Iris spuria
Sinonimi
  • Chamaeiris reichenbachiana (Klatt) M.B.Crespo
  • Chamaeiris spuria (L.) Medik.
  • Chamaeiris spuria var. danica (Dykes) M.B.Crespo
  • Iris cardiopetala Borbás
  • Iris gueldenstadtiana subsp. subbarbata (Joó) Nyman
  • Iris reichenbachiana Klatt
  • Iris sordida Retz.
  • Iris spathacea J.St.-Hil. ex Roem. & Schult. [Illegitimate]
  • Iris spathulata Lam. [Illegitimate]
  • Iris spuria var. danica Dykes
  • Iris spuria var. reichenbachiana (Klatt) Dykes
  • Iris spuria subsp. spuria (None known)
  • Iris spuria var. subbarbata (Joó) Baker
  • Iris subbarbata Joó
  • Limniris spuria (L.) Fuss
  • Xiphion spurium (L.) Alef.
  • Xyridion reichenbachianum (Klatt) Klatt
  • Xyridion spurium (L.) Fourr.[2]

Opis biljke uredi

Višegodišnja biljka (30) 45-80 (100) centimetara plavičasto-sivkaste boje. Stabljika skoro cilindrična, sa istaknutim rebrima, malo kraća od listova, sa 2-5 cvetova na kratkim peteljkama.

Listovi sabljasti, 5-12 milimetara široki, čvrsti.

Priperci izduženo lancetasti, zašiljeni, na leđnoj strani zaobljeni, zeljasti, po obodu opnasti. Cev perigona mnogo kraća od plodnika. Spoljašnji režnjevi sa dugačkim nokatcem, elipsoidno lancetastim, beličastim sa purpurnim nervima i žutom prugom u sredini, nokatac se pri vrhu upadljivo sužava i prelazi u gornji širi, okruglasto jajast deo režnja, koji je plavoljubičast, ponekad mestimično tamno ljubičast. Unutrašnji režnjevi plavoljubičasti, objajasto lancetasti postepeno se sužavaju u nokatac. Prašnica iste dužine kao i prašnički konac, koji je ljubičaste boje. Žig iste boje kao unutrašnji režnjevi perigona. Cveta od maja do juna.

Plod je čaura sa dugim šiljkom i sa zatupastim rebrima.

Rasprostranjenost uredi

Opšte rasprostranjenje: Jugozapadna, srednja i jugoistočna Evropa, Kavkaz, severna Afrika. Panonsko - zapadnosubmediteransko - južnoatlansko - litoralni (južno - subatlansko - sundski) florni element. Rasprostranjenje u Srbiji: retka vrsta, beležena samo na nekoliko lokacija u Vojvodini, dok je u užoj Srbiji poznata sa samo jedne (novije nepotvrđene) lokacije.[3]

Stanište uredi

Nastanjuje močvarne livade, javlja blagu kiselost tla.

Status zaštite uredi

Prema Pravilniku o proglašenju i zaštiti strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva Srbije, nalazi se na Prilogu I u kategoriji Strogo zaštićenih divljih vrsta, biljaka, životinja i gljiva.

Prema IUCN-ovoj Crvenoj listi ugroženih vrsta, perunika bastardna spada u kategoriju poslednja briga (Least concern - LC)

Reference uredi

  1. ^ Kavak, S. „Iris spuria”. iucnredlist.org (IUCN). Pristupljeno 10. 9. 2017. 
  2. ^ „Iris spuria L. is an accepted name”. theplantlist.org (The Plant List). 23. 3. 2013. Pristupljeno 10. 09. 2017. 
  3. ^ „bioras.petnica.rs”. Arhivirano iz originala 11. 09. 2017. g. Pristupljeno 10. 09. 2017. 

Literatura uredi

  • Josifović M. (1964–1980): Flora SR Srbije VIII. SANU, Beograd.

Spoljašnje veze uredi