Perjamoš (rum. Periam) je selo i jedino naselje istoimene opštine Perjamoš, koja pripada okrugu Timiš u Republici Rumuniji.

Perjamoš
rum. Periam
Naselje
RO
RO
Perjamoš
Lokacija u Rumuniji
Koordinate: 46° 2′ 59″ N 20° 52′ 0″ E / 46.04972° S; 20.86667° I / 46.04972; 20.86667
Zemlja Rumunija
OkrugTimiš
OpštinaPeriam
Nadmorska visina88 m (289 ft)
Stanovništvo (2012)[1]
 • Ukupno6.563
Vremenska zonaIstočnoevropsko vreme (UTC+2)
 • Leti (DST)Istočnoevropsko letnje vreme (UTC+3)
Geokod671138

Položaj naselja uredi

Selo Perjamoš se nalazi u istočnom, rumunskom Banatu, u Pomorišju, na 30 kilometara udaljenosti od Srbije. Od Temišvara selo je udaljeno oko 60 km. Seoski atar je u ravničarskom delu Banata, blizu Moriša.

Početkom 20. veka u mestu živi 65 pravoslavnih Srba.[2]

Prošlost uredi

Po "Rumunskoj enciklopediji" mesto se pominje 1332. godine. Vlasnik naselja "Prijamus" tada je Imre Bečeji. Tokom seljačke bune Đerđ Dože 1514. godine naselje je uništeno. Godine 1657. popisano je u selu samo sedam kuća. Nemci su kolonizovani u više navrata, 1723, 1749, 1756-1762, i 1764-1765. godine. Istovremeno vlast goni Srbe i Vlahe da se odsele drugde i prepuste zemlju naseljenicima. Zbog velike poplave reke Moriša selo je premešteno na novu, današnju lokaciju.

Konstatovao je 1774. godine austrijski carski revizor Erler da je to mesto u Modoškom okrugu, Čanadskog distrikta. Stanovništvo je bilo pretežno vlaško.[3] Godine 1797. Perjamoš je parohijska filijala Svetog Petra.[4]

Stanovništvo uredi

Po poslednjem popisu iz 2002. godine selo Perjamoš imalo je 4.464 stanovnika, od čega Rumuni čine 85%. Do pre 50ak godina selo je bilo pretežno naseljeno Nemcima, koji danas čine svega 5% stanovništva. Srbi su takođe prisutni u naselju i čine oko 1%. Poslednjih decenija broj stanovništva opada.

Reference uredi

  1. ^ „Statistical Yearbook 2011” (PDF). Comisia Centrală pentru Recensământul Populaţiei şi Locuinţelor. Pristupljeno 2015-07-05. 
  2. ^ Mata Kosovac: "Srpska pravoslavna mitropolija Karlovačka po podacima iz 1905. godine", Karlovci 1910.
  3. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  4. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 8/2015.

Spoljašnje veze uredi