Petar Žalac (1898—1941) rudar iz Ravne Reke, učesnik Narodnooslobodilačke borbe, sekretar prve ćelije KPJ u Senjsko-resavskom basenu za vreme okupacije, jedan od organizatora ustanka rudara Senjsko-resavskog rudnika uglja protiv okupatora.

petar žalac
Lični podaci
Datum rođenja1898.
Mesto rođenjaGnojnice, kod Cetingrada,  Austrougarska
Mesto smrtiKozji Rog, kod Paraćina,  Srbija
Profesijarudar
Delovanje
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
Spomenik na Pasuljanskim livadama gde je 21.juna 1941. godine Petar Stambolić, instruktor PK KPJ za Srbiju održao sastanak sa rudarima-komunistima iz Ravne Reke.

Biografija

uredi

Rođen 1898. u mestu Gnojnice, opština Slunj.

Član KPJ, i prvi sekretar partijske ćelije u Ravnoj Reci 1939. godine. U decembru 1939. godine u rudnik Ravnu Reku dolazio je partijski radnik Petar Stambolić sa zadatkom da u ovom rudniku formira partijsku organizaciju. Tom prilikom u Ravnoj Reci je obrazovana partijska ćelija KPJ od tri člana. To je u isto vreme i prva partijska ćelija u Senjsko-resavskom basenu, koji su činili — Senjski Rudnik, rudnik Sisevac, rudnik Resava (Bare). Prvi njeni članovi bili su — Petar Žalac, rudar (sekretar ćelije), Luka Jelić, rudar (zamenik sekretara) i Albin Grobler, rudar (zadužen za rad sa omladinom).[1]

Organizator ustanka rudara Senjsko-resavskog rudnika uglja protiv okupatora. U noći između 21.i 22.juna 1941. godine Petar Stambolić, instruktor PK KPJ za Srbiju održao je sastanak sa rudarima-komunistima iz Ravne Reke. Sastanak je održan na Pasuljanskim livadama (iznad Ravne Reke). Ovom sastanku su prisustvovali između ostalih članovi KPJ Petar Žalac, Đuro Stojić, Nikola Eraković, Luka Jelić, Albin Grobler, Franc Kamenšek i još neki. Rudari su upoznali Stambolića o situaciji u rudniku i opasnosti koja im preti od nemačke manjine. Stambolić je preneo direktivu da se sakuplja oružje i municija radi dizanja ustanka. On je govorio i o mogućnosti napada Nemačke na SSSR. Sastanak je završen u zoru, pa se Stambolić uputio još sa jednom grupom premaĆupriji,dok su se ostali razišli u raznim pravcima. Ova predostrožnost je bila potrebna, jer su manjinci budno pratili kretanje radnika. Jula meseca, na jednom sastanku koji je održan na krivini iznad Ravne Reke, prisustvovali su: Joca Milosavljević, član OK KPJ za Jagodinu, Živka Damnjanović i Danilo Dimitrijević iz Ćuprije. Pored ostalih iz Ravne Reke je prisustvovao i Đura Kovačević, komandir industrijske straže. Na ovom sastanku doneta je odluka da Đura preda oružje svojih stražara komunistima i da se razoruža nemačka manjina. Posle toga trebalo je oformiti partizansku četu rudara. Za komandira je predviđen Petar Žalac, rudar, a za političkog komesara Bosanac Savo Gligorić, radnik.Tada je konkretno izvršeno zaduženje po kome su: Steva Milekić, Čeda Bogdanović, Mile Popović i Luka Jelić, imali da pripreme ključeve i čekiće za demontiranje pruge.[1]

Otišao u partizane jula 1941. godine. Poginuo 24. septembra 1941. godine u borbi protiv domaćih izdajnika na mestu Kozji Rog kod Paraćina.

Reference

uredi