Petar N. Starčević (1887, Srb, Lika, Austrougarska1943, Vladičin Han, Nedićeva Srbija) bio je šef žandarmerije u Kraljevini Jugoslaviji, zemljoposednik, jedan od najuglednijih ljudi u Tetovu, ugostitelj.

Petar Starčević
Petar Starčević
Lični podaci
Datum rođenja1887.
Mesto rođenjaSrb, Lika, Austrougarska
Datum smrti1943.
Mesto smrtiVladičin Han, Nedićeva Srbija
Vojna karijera
VojskaŽandarmerija Kraljevine Jugoslavije

Biografija

uredi

Rođen je 1887. godine u selu Srb u tadašnjoj Austrougarskoj, u uglednoj učiteljskoj porodici kao sin Nikole Starčevića čiji preci su bili graničarski oficiri odlikovani visokim austrijskim odlikovanjima za odbranu monarhije od napada Turaka.[1]

Nakon završene gimnazije odlučuje da otputuje iz zemlje. Boravi u Nemačkoj a potom i Engleskoj da bi 1907. godine otišao za Ameriku i nastanio se u Njujorku. Tamo razvija sopstveni biznis- privatno trgovinsko preduzeće.[2]

Po izbijanju Prvog svetskog rata, zanesen patriotizmom, odlučuje da pomogne srpskoj braći u borbi. Prelazi Albaniju i učestvuje u proboju Solunskog fronta. Odlikovan je Albanskom spomenicom i medaljom za hrabrost.[3]

U Beogradu prolazi obuku nakon koje je proizveden u žandarma. Postavljen je za žandarmerijskog kaplara u Tetovu da bi kasnije postao šef Tetovske žandarmerije. Bio je prijatelj kralja Petra I Karađorđevića.[4] Važio je za jednog od najuglednijih i najbogatijih ljudi Tetovskog okruga. Bio je vlasnik restorana, vinograda, fabrika.

U novembru 1943. godine, nakon povlačenja italijanske vojske iz Makedonije, bugarska okupaciona vojska ulazi u Tetovo i hapsi Petra sa deset najuglednijih građana koje odvode u Vladičin han i svirepo ih ubija. Zbog toga je u tom mestu podignut spomenik Desetorici tetovskih mučenika pored hrama Sv. Nikolaja Mirlikijskog. Svake godine se tu služi zaupokojena liturgija i pomen nedužno stradalim Tetovčanima.[5]

Po završetku rata, imovina Petra Starčevića je konfiskovana.

Bio je oženjen Kragujevčankom Selenom Anđelković čija sestra Danica je bila udata za belogardejca iz stare ruske porodice Jakova Afanasjeva (rođak teologa Nikolaja Afanasjeva).

Petrova ćerka Olga je učiteljica, autor udžbenika za osnovne škole.

Reference

uredi
  1. ^ Izvod iz crkvene knjige rođenih, selo Srb, Austrougarska, Karlovačka arhiepiskopija
  2. ^ Ellis island records for year 1907.
  3. ^ Albanska spomenica 7517
  4. ^ Arhiv Jugoslavije, Ministarstvo unutrašnjih dela, Izveštaj žandarmerijskih stanica Štip i Tetovo za 1926. godinu
  5. ^ Anastas Ivanović Srećko, U ime cara Borisa i Boga. str. 259.