Peta je istaknuti deo na zadnjem kraju stopala. Zasniva se na projekciji kalkaneusne kosti ili petne kosti.[1]

Žensko stopalo

Anatomska struktura

uredi

Za raspodelu sila pritiska koje deluju na peti tokom hodanja, a naročito tokom faze stajanja kada peta dodiruje zemlju, zaslužen je potplat stopala koji je prekriven slojem potkožnog vezivnog tkiva do 2 cm debljine i koji se nalazi ispod pete. Ovo tkivo ima takvu strukturu da deluje kao amortiser. Svaka od ovih komora sadrži fibromasno tkivo prekriveno slojem žilavog vezivnog tkiva napravljenog od kolagenih vlakana. Oni su čvrsto vezani za plantarnu aponeurozu. Potplat stopala je jedno od naj vaskularizovanijih područja telesne površine, a gusti sistem krvnih sudova dodatno stabilizira region.[2]

Ahilova tetiva je mišićna tetiva troglavog mišića, „troglava“ koji je potplat kratnog lisnog mišića . Glavna funkcija troglavog mišića je plantarna fleksija, tj. istezanje stopala prema dole. Prati ga „četvrta glava“, lagani plantarični mišić, čija je duga vitka tetiva takođe pričvršćena na petnu kost, ali nije vidljiva.

Funkcija

uredi

Sila pritiska koja se primenjuje na stopalo raspoređena je duž pet tačaka, tri medijalna (strana velikog nožnog prsta) i dve bočne (strana malog nožnog prsta). Budući da je potkoljena kost postavljena iznad petne kosti, ove tačke su blizu nožnih prstiju, ali prevladavaju blizu pete i zajedno formiraju lukove stopala koji su optimizovani za raspodeljene sile pritiska po neravnom terenu. U tom kontekstu, peta tako formira zadnju tačku oslonca koja zajedno sa regijonima velikih i malih nožnih prstiju nosi veliki teret.

Reference

uredi
  1. ^ Romer, Alfred Sherwood (1962). The vertebrate body (na jeziku: engleski) (3d izd.). Philadelphia Saunders. 
  2. ^ „Kosti stopala – anatomija, povrede, oporavak i lečenje”. gospodar zdravlja. Pristupljeno 6. 2. 2020. 




 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).