Peštera (bug. Пещера) grad je u Republici Bugarskoj, u južnom delu zemlje. Grad je treće po važnosti gradsko naselje unutar Pazardžičke oblasti.

Peštera
bug. Пещера
Zgrada suda
Grb
Administrativni podaci
Država Bugarska
OblastPazardžička oblast
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 20.106 (2.007 )
Geografske karakteristike
Koordinate42° 02′ 00″ S; 24° 18′ 00″ I / 42.033333° S; 24.3° I / 42.033333; 24.3
Aps. visina450 m m
Površina90.245 km2
Peštera na karti Bugarske
Peštera
Peštera
Peštera na karti Bugarske
Veb-sajt
www.peshtera.bg

Peštera je značajno odredište planinskog turizma u Bugarskoj.

Geografija

uredi

Peštera se nalazi u južnom delu Bugarske. Od prestonice Sofije grad je udaljen 125 km, a od oblasnog središta, Pazardžika grad je udaljen 20 km.

Oblast Peštere predstavlja najszapadniji deo istorijske pokrajine Trakija. Grad se nalazi u oblasti Zapadnih Rodopa. Grad se smestio u severnoj podgorini. Okolni vrhovi dižu se i preko 2.000 m.

Klima u gradu je konitnentalna sa uticajima i sredozemne (elementi „župe“ — topla i suva leta, manje vetrova), ali i uticajima planinske klime (duže zime).

Istorija

uredi

Oblast Peštere je prvobitno bilo naseljeno Tračanima, a posle njih ovom oblašću vladaju stari Rim i Vizantija. Južni Sloveni ovo područeje naseljavaju u 7. veku. Od 9. veka do 1373. godine oblast je bila u sastavu srednjovekovne Bugarske.

Krajem 14. veka oblast Peštere je pala pod vlast Osmanlija, koji vladaju oblašću 5 vekova. Tokom njihove vladavine mnogo mesnih Bugara je prihvatilo islam. 1885. godine grad je postao deo savremene bugarske države.

Stanovništvo

uredi
Demografija

Po procenama iz 2007. godine. Peštera imao je oko 20.000 st. Većina gradskog stanovništva su etnički Bugari. Ostatak su Romi, Turci i Pomaci. Poslednjih 20ak godina grad gubi stanovništvo zbog udaljenosti od glavnih tokova razvoja u zemlji. Oživljavanje privrede, posebno turizma, trebalo bi zaustaviti negativni demografski trend.

Pretežna veroispovest stanovništva je pravoslavna, a manjinska islam.


Spoljašnje veze

uredi