Poverenje
Poverenje je spremnost jedne strane (poverioca) da postane ranjiva prema drugoj strani (poverenik) pod pretpostavkom da će poverilac delovati na način koji je u korist poverenika.[1][2][3][4] Pored toga, poverilac nema kontrolu nad postupcima poverenika.[1] Naučnici razlikuju generalizovano poverenje (takođe poznato kao socijalno poverenje), koje je proširenje poverenja na relativno veliki krug nepoznatih drugih, i partikularno poverenje, koje zavisi od specifične situacije ili specifičnog odnosa.[1]
Pošto poverilac nije siguran u ishod akcija poverenika, poverilac može samo da razvije i proceni očekivanja. Takva očekivanja se formiraju u pogledu motivacije poverenika, u zavisnosti od njihovih karakteristika, situacije i interakcije.[5] Neizvesnost proizilazi iz rizika od neuspeha ili štete za poverioca ako se poverenik adekvatno ne ophodi.
U društvenim naukama, suptilnosti poverenja su predmet stalnih istraživanja. U sociologiji i psihologiji, stepen u kome jedna strana veruje drugoj je mera vere u poštenje, pravičnost ili dobronamernost druge strane. Izraz „pouzdanje“ je prikladniji za verovanje u kompetentnost druge strane. Propust u poverenju može se lakše oprostiti ako se tumači kao nedostatak kompetentnosti, a ne kao nedostatak dobronamernosti ili poštenja.[6] U ekonomiji, poverenje se često konceptualizuje kao pouzdanost u transakcijama. U svim slučajevima, poverenje je heurističko pravilo odlučivanja, koje dozvoljava čoveku da se nosi sa složenostima koje bi zahtevale nerealan napor u racionalnom rasuđivanju.[7]
Poverenje je složena veza. U globalu, kada odlučujemo da li da verujemo osobi, na nas utiču mnogobrojni faktori, kao što su:
- lične predispozicije da verujemo, što je povezano sa našom psihom, koja je, sama po sebi, podređena mnogim životnim događajima (oni mogu biti potpuno nepovezani sa osobom kojoj odlučujemo da verujemo ili ne);
- odnosi i prošsla iskustva sa osobom i njenim prijateljima, uključujući i glasine i ogovaranje;
- mišljenja o delima i odlukama koje je osoba učinila u prošlosti.
Sociologija
urediSociologija tvrdi da je poverenje jedna od nekoliko društvenih konstrukcija; element društvene stvarnosti.[8] Drugi konstrukti o kojima se često raspravlja zajedno sa poverenjem uključuju kontrolu, samopouzdanje, rizik, značenje i moć. Poverenje se prirodno može pripisati odnosima između društvenih aktera, kako pojedinaca tako i grupa (društvenih sistema). Sociologija se bavi položajem i ulogom poverenja u društvenim sistemima. Interesovanje za poverenje je značajno poraslo od ranih osamdesetih, od ranih radova Lumana,[9] Barbera[10] i Gidensa[11] (videti delo „Poverenje: sociološka teorija”[12] za detaljniji pregled). Ovaj rast interesovanja za poverenje stimulisan je tekućim promenama u društvu, posebno poznatim kao kasna modernost i postmodernost.[13]
Svjatoslav je tvrdio da je društvu potrebno poverenje jer se ono sve više nalazi na ivici između poverenja u ono što je poznato iz svakodnevnog iskustva i kontingentnosti novih mogućnosti. Bez poverenja, uvek treba razmotriti sve nepredviđene mogućnosti, koje analizom dovode do paralize.[14] U tom smislu, poverenje deluje kao heuristika odlučivanja, omogućavajući donosiocu odluke da prevaziđe ograničenu racionalnost[15] i procesuira ono što bi inače bila preterano složena situacija. Poverenje se može posmatrati kao opklada na jednu od mnogih nepredviđenih budućnosti, posebno na onu za koju se čini da donosi najveće koristi. Kada je opklada odlučena (tj. poverenje je odobreno), poverenik suspenduje svoju nevericu, a mogućnost negativnog pravca akcije se uopšte ne razmatra. Otuda poverenje deluje kao sredstvo za smanjenje društvene složenosti, omogućavajući saradnju.[16]
Sociologija teži da se fokusira na dva različita pogleda: makro pogled na društvene sisteme i mikro pogled na pojedinačne društvene aktere (gde se graniči sa socijalnom psihologijom). Slično, pogledi na poverenje prate ovu dihotomiju. S jedne strane, o sistemskoj ulozi poverenja može se razgovarati uz izvesno zanemarivanje psihološke složenosti koja leži u osnovi individualnog poverenja. Obično se pretpostavlja bihejvioralni pristup poverenju,[17] dok su akcije društvenih aktera merljive, što dovodi do statističkog modelovanja poverenja. Ovaj sistemski pristup se može uporediti[18] sa studijama o društvenim akterima i njihovom procesu donošenja odluka, u očekivanju da će razumevanje takvog procesa objasniti (i omogućiti modelovanje) pojave poverenja.
Sociologija priznaje da kontingentnost budućnosti stvara zavisnost između društvenih aktera, a posebno da poverilac postaje zavisan od poverenika. Poverenje se smatra jednim od mogućih metoda za rešavanje takve zavisnosti, budući da je privlačna alternativa kontroli.[19] Poverenje je posebno vredno ako je poverenik mnogo moćniji od poverioca, ali je poverilac u društvenoj obavezi da podržava poverenika.[20]
Savremene informacione tehnologije ne samo da su olakšale tranziciju ka postmodernom društvu, već su dovele u pitanje i tradicionalne poglede na poverenje. Istraživanja informacionih sistema su identifikovala da su pojedinci evoluirali do poverenja u tehnologiju, što pokazuju dve osnovne konstrukcije. Prva se sastoji od konstrukcija sličnih čoveku, uključujući dobronamernost, poštenje i kompetentnost, dok druga koristi sistemske konstrukcije kao što su korisnost, pouzdanost i funkcionalnost.[21] Diskusija o odnosu između informacionih tehnologija i poverenja je još uvek u toku, jer je istraživanje još uvek u početnim fazama.
Sadržaj
uredi- Imati poverenje u nekoga znači verovati u njegovu doslednost i dobronamernost u aktivnostima i našu mogućnost da iste predvidimo na osnovu prethodnih zajedničkih iskustava. Činjenica da verujemo u to da će se osoba ponašati u skladu sa našim očekivanjima daje nam mogućnost da sa njom ostvarimo stabilan odnos, ispunjen poverenjem. Sa ovakvim stavom, mi se u odnosima osećamo sigurnije i oslobođeno rizika da budemo prevareni, dok bez ovakvog početnog stava nema ni pravog intimnog odnosa.
- U raspravama o poverenju nije uvek jasno istaknuto da bi o poverenju pre trebalo govoriti kao o sposobnosti individue, odnosno njenom kapacitetu za stvaranje odnosa u kojem postoji poverenje, a tek onda kao o karakteristici odnosa između više ljudi koji osećaju konstantno nezadovoljstvo odnosima koje uspostavljaju, a samim time i nedostatak intimnosti i usamljenost, pogrešno tragaju za rešenjem u samim odnosima, ne shvatajući da je problem zapravo u njima samima, to jest njihovoj nesposobnosti da uspostave odnos poverenja.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b v Schilke, Oliver; Reimann, Martin; Cook, Karen S. (2021). „Trust in Social Relations”. Annual Review of Sociology. 47 (1): 239—259. ISSN 0360-0572. doi:10.1146/annurev-soc-082120-082850.
- ^ Lynn, Theo (2021). Data privacy and trust in cloud computing : building trust in the cloud through assurance and accountability. Palgrave Studies in Digital Business & Enabling Technologies. Cham: Springer. str. 20. ISBN 978-3-030-54659-5. OCLC 1202743216. doi:10.1007/978-3-030-54660-1. „Trust is generally defined as a willingness to accept vulnerability based on positive expectation of another party.”
- ^ Mayer, R.C.; Davis, J.H.; Schoorman, F.D. (1995). „An integrative model of organizational trust”. Academy of Management Review. 20 (3): 709—734. CiteSeerX 10.1.1.457.8429 . doi:10.5465/amr.1995.9508080335.
- ^ Bamberger, Walter (2010). "Interpersonal Trust – Attempt of a Definition". Scientific report, Technische Universität München. Retrieved 2011-08-16.
- ^ Hardin, Russell (2002-03-21). Trust and Trustworthiness (na jeziku: engleski). Russell Sage Foundation. ISBN 978-1-61044-271-8.
- ^ Nooteboom, B. (2017). Trust: Forms, Foundations, Functions, Failures and Figures. Edward Elgar Publishing. ISBN 9781781950883. Pristupljeno 29. 10. 2017 — preko Google Books.
- ^ Lewicki, Roy; Brinsfield, Chad (2011). „Trust as a heuristic”. Framing Matters: Perspectives on Negotiation Research and Practice in Communication. Peter Lang Publishing.
- ^ Searle, J.R. (1995). The Construction of Social Reality. The Free Press
- ^ Luhmann, N. (1979). Trust and Power. John Wiley & Sons.
- ^ Barber, B. (1983) The Logic and Limits of Trust. Rutgerts University Press.
- ^ Giddens, A. (1984). The Constitution of Society: Outline of the Theory of Structuration; Polity Press, Cambridge
- ^ Sztompka, P. (1999). Trust: A Sociological Theory. Cambridge University Press.
- ^ Nilges, Mathias (proleće 2015). „The Presence of Postmodernism in Contemporary American Literature”. American Literary History. 27 (1): 186—97. doi:10.1093/alh/aju065.
- ^ Braynov, Sviatoslav (2002). „Contracting with uncertain level of Trust”. Computational Intelligence. 18 (4): 501—514. S2CID 33473191. doi:10.1111/1467-8640.00200.
- ^ Simon, Herbert Alexander (1997). Models of Bounded Rationality: Empirically grounded economic reason (na jeziku: engleski). MIT Press. ISBN 978-0-262-19372-6.
- ^ Bachmann, R. (2001). „Trust, Power and Control in Transorganizational Relations”. Organization Studies. 22 (2): 337—365. S2CID 5657206. doi:10.1177/0170840601222007.
- ^ Coleman, J. (1990). Foundations of Social Theory. The Belknap Press of Harvard University Press.
- ^ Castelfranchi, C., Falcone, R. (2000). "Trust Is Much More than Subjective Probability: Mental Components and Sources of Trust". Proc. of the 33rd Hawaii International Conference on System Sciences. Volume 6.
- ^ Mollering, G.. "The Trust/Control Duality: An Integrative Perspective on Positive Expectations of Others". In: Int. Sociology, September 2005, Vol. 20(3): 283–305.
- ^ Baier, A. (1986). "Trust and antitrust". Ethics, vol. 96, pp. 231–260. Reprinted in: Moral Prejudices. Cambridge University Press.
- ^ Lankton, Nancy; McKnight, Harrison; Tripp, John (2015). „Technology, Humanness, and Trust: Rethinking Trust in Technology”. Journal of the Association for Information Systems. 16 (10): 880—918. ISSN 1536-9323. S2CID 45062514. doi:10.17705/1jais.00411.
Literatura
uredi- Bachmann, Reinhard and Zaheer, Akbar (eds) (2006). Handbook of Trust Research. Cheltenham: Edward Elgar.
- Bicchieri, Cristina, Duffy, John and Tolle, Gil (2004). "Trust among strangers", Philosophy of Science 71: 1–34.
- Herreros, Francisco (2023). "The State and Trust". Annual Review of Political Science 26 (1)
- Marková, I., Linell, P & Gillespie, A. (2007). "Trust and distrust in society". In Marková, I. and Gillespie, A. (Eds.) Trust and distrust: Socio-cultural perspectives. Greenwich, CT: Information Age Publishing, Inc.
- Kelton, Kari; Fleischmann, Kenneth R. & Wallace, William A. (2008). "Trust in Digital Information". Journal of the American Society for Information Science and Technology, 59(3):363–374.
- Kini, A., & Choobineh, J. (January 1998). "Trust in electronic commerce: Definition and theoretical considerations". Paper presented at the Thirty-First Hawaii International Conference on System Sciences, Kohala Coast, HI.
- Gillespie, A. (2007). "The intersubjective dynamics of trust, distrust and manipulation". In Markova and Gillespie (Eds), Trust & Distrust: Socio-cultural Perspectives. Charlotte, NC: Info Age.
- Maister, David H., Green, Charles H. & Galford, Robert M. (2000). The Trusted Advisor. Free Press, New York
- Schilke, Oliver; Reimann, Martin; Cook, Karen S. (2021). "Trust in Social Relations". Annual Review of Sociology. 47(1).
- Wong DW, Hall KR, Justice CA, Wong L (2014). Counseling Individuals Through the Lifespan. SAGE Publications. str. 326. ISBN 978-1483322032. „Intimacy: As an intimate relationship is an interpersonal relationship that involves physical or emotional intimacy. Physical intimacy is characterized by romantic or passionate attachment or sexual activity.”
- Ribbens JM, Doolittle M, Sclater SD (2012). Understanding Family Meanings: A Reflective Text. Policy Press. str. 267—268. ISBN 978-1447301127.
- Derlega VJ (2013). Communication, Intimacy, and Close Relationships. Elsevier. str. 13. ISBN 978-1483260426.
- GAIA, A. CELESTE (2002). „Understanding Emotional Intimacy: A Review of Conceptualization, Assessment and the Role of Gender”. International Social Science Review. 77 (3/4): 151—170. ISSN 0278-2308. JSTOR 41887101.
- Mashek DJ, Aron A (2004). Handbook of Closeness and Intimacy. Psychology Press. str. 1—6. ISBN 978-1135632403.
- Woolhouse, Hannah; McDonald, Ellie; Brown, Stephanie (2012-09-13). „Women's experiences of sex and intimacy after childbirth: making the adjustment to motherhood”. Journal of Psychosomatic Obstetrics & Gynecology. 33 (4): 185—190. ISSN 0167-482X. PMID 22973871. S2CID 37025280. doi:10.3109/0167482x.2012.720314.
- Delicate, Amy; Ayers, Susan; McMullen, Sarah (jun 2018). „A systematic review and meta-synthesis of the impact of becoming parents on the couple relationship”. Midwifery. 61: 88—96. ISSN 0266-6138. PMID 29574301. S2CID 4343958. doi:10.1016/j.midw.2018.02.022.
- Barrett, Geraldine; Pendry, Elizabeth; Peacock, Janet; Victor, Christina; Thakar, Rance; Manyonda, Isaac (februar 2000). „Women's sexual health after childbirth”. BJOG: An International Journal of Obstetrics and Gynaecology. 107 (2): 186—195. ISSN 1470-0328. PMID 10688502. S2CID 20957398. doi:10.1111/j.1471-0528.2000.tb11689.x.
- „Robert Plutchik's Psychoevolutionary Theory of Basic Emotions” (PDF). Adliterate.com. Pristupljeno 2017-06-05.
- Jonathan Turner (2000). On the Origins of Human Emotions: A Sociological Inquiry Into the Evolution of Human Affect . Stanford University Press. str. 76. ISBN 978-0-8047-6436-0.
- Atifa Athar; M. Saleem Khan; Khalil Ahmed; Aiesha Ahmed; Nida Anwar (jun 2011). „A Fuzzy Inference System for Synergy Estimation of Simultaneous Emotion Dynamics in Agents”. International Journal of Scientific & Engineering Research. 2 (6). Arhivirano iz originala 24. 11. 2020. g. Pristupljeno 25. 03. 2023.
Spoljašnje veze
uredi- Trust na sajtu PhilPapers
- Trust na sajtu InPho
- Zalta, Edward N. (ur.). „Trust”. Stanford Encyclopedia of Philosophy.
- Trust Building Activities
- Trust: Making and Breaking Cooperative Relations, edited by Diego Gambetta
- Am I Trustworthy? (1950) Educational video clip
- Stony Brook University weekly seminars on the issue of trust in the personal, religious, social, and scientific realms
- World Database of Trust Harvey S. James, Jr., Ph.D. (Updated August 2007) A variety of definitions of trust are collected and listed.