Površina jezera[1] (F) određuje se na planovima i kartama prema datoj razmeri. Za precizno merenje koristi se planimetar. Njima se mere kvadratni santimetri na karti i računski pretvaraju u kvadratne metre, ili kilometre u prirodi. Ako je merena površina jezera koje se nalazi na karti 1:100000, planimetrom dobijeni broj cm2 predstavlja odgovarajući broj km2 u prirodi. Ako je merena karta 1:50000, planimetrom utvrđeni broj cm2 deli se sa 4 i dobija broj km2 u prirodi. Na isti način određuje se površina sliva jezera, ili površina sliva pojedinih njegovih pritoka.

Kod jezera sa ostrvima razlikuju se dve površine:

  • F — površina jezera zajedno sa ostrvima
  • Fa — površina jezera bez ostrva (površina akvatorije).

Površina akvatorije izračunava se kada se od ukupne površine jezera oduzme površina ostrva. Kod jezera sa ostrvima moguće je odrediti i koeficijent ostrvnosti. On se izračunava na taj način što se ukupna površina svih ostrva (Fo) podeli površinom jezera (F) po obrascu:

Ko = Fo / F.

Ako količnik pomnožimo sa 100, dobijamo procentualni udeo ostrva u ukupnoj površini jezera.

Pored površine jezera na kartama jezera sa izobatama moguće je meriti i površine između i ispod pojedinih izobata. To je neophodno za konstruisanje hipsografske krive — grafičkog prikaza odnosa površine jezera prema njegovoj dubini. Hipsografska kriva omogućava brzo čitanje površine jezera pri bilo kojem nivou vode.

Za kolebanje nivoa jezerske vode i neke druge osobine od značaja je odnos površine sliva (Fs) prema površini jezera (F). Ove veličine dobijaju se planimetrisanjem karata i mogu se upoređivati na razne načine.

Izvori uredi

  1. ^ Jezera sveta, Dr. Stevan M. Stanković, četvrto dopunjeno izdanje, Srpsko geografsko društvo, Beograd, 1983.