Površinski rudnik Hambah

површински рудник лигнита у Немачкој

Tagebau Hambah je veliki površinski kop uglja (nem. Tagebau) u Niderziju i Elsdorfu, Severna Rajna-Vestfalen, Nemačka. Njime upravlja RWE i koristi se za vađenje lignita .

Površinski rudnik Hambah (siva), rekultivirano susedno područje (iznad levo), preostala šuma Hambah (ispod desno, "Burdževeld")
Rudnici lignita u Severnoj Rajni i Vestfalen

Rudnik se nalazi na mestu drevne Hambah šume koju je RVE kupio 1978. godine. Tada su većinu isekli i očistili. Ostaje samo 10% šumske površine. RWE planira da očisti polovinu preostale površine šume između 2018. i 2020. ; ovaj plan je ispunjen masovnim protestima u jesen 2018. godine, a privremeno ga je zaustavio u oktobru 2018. vrhovni upravni sud Severna Rajna-Vestfalena (Viši upravni sud za oblast Severna Rajna-Vestfalen).

Počevši od 1978. godine, trenutno operativno područje (od kraja 2017. godine) ima veličinu od 43,8 km², s ukupnom površinom predviđenom za rudarstvo veličine 85 km². To je najdublji površinski kop u pogledu nivoa mora: dno jame do 500 m (1.640 ft) od površine je 299 m (981 ft) ispod nivoa mora, najdublja napravljena tačka u Severnoj Rajni i Vestfalenu.

Podaci

uredi

Operator površinskog kopa RWE, tada poznat kao Rhenbraun, pokrenuo je postupak izdavanja dozvola za kopanje površinske kopa 1974. godine i uspeo je da započne sa radom 1978. Prvi bager počeo je sa radom 15. oktobra 1978. Ovo je praćeno preseljenjem lokalnih sela i gradova, a najveće raščišćeno je najveće šumsko područje u regionu, šuma Hambah. 17. januara 1984. godine, kopan je prvi smeđi ugalj.

Hambah je najveći rudnik površinske ekploatacije u Nemačkoj sa površinom od 3389 hektara (od 2007.) sa odobrenom maksimalnom veličinom od 8500 hektara. U ovom se rudniku godišnje proizvede oko 40 miliona tona lignita. Nedavno je procenjeno da je za rudarstvo još uvek na raspolaganju 1772 miliona tona lignita. Lignit je stvoren iz obimnih šuma i močvara, koji su se razvijali u zalivu Donja Rajna između 30 i 5 miliona godina. Geologiju Donjeg Rajnskog zaliva karakterišu dugotrajna propadanja u poslednjih 30 miliona godina, što je dovelo do taloženja do 1300 m debelih slojeva sedimenta kroz Severno more i mnoge reke koje se danas sastoje od lignitnih šavova do 100 m debljine.

299 m ispod nivoa mora, najdublja tačka rudnika površinskog kopa Hambah formira najdublju veštačku depresiju u Severnom Rajnskom Vestfalenu.

Rudnik površinske ekspoatacije godišnje proizvede količinu od 250 do 300 miliona m³. Odnos prekomernog opterećenja i uglja iznosi 6,2: 1. Izdvojeni lignit se transportuje kroz industrijski pravac Hambah do Berghain-Aunhaima, odakle se transportuje kroz industrijski odsek sever- jug do elektrana Niderausem, Nojrat, Frimastdor i blizu Hurth-Knapsaka . Prekomerno opterećenje je do 16. aprila 2009. delimično prevezeno transportnom trakom do rudnika Bergheim, kome je ponestalo uglja i zbog toga je ponovo punjeno i rekultivirano. Vidljivi trag površinske ekspoatacije je vrh Zofinhu koji se smatra najvećim veštačkim brdom, koji se uzdize nad ravnim pejzažem na 200 metara.

Od 2013. godine područje površinske eksploatacije trebalo bi se proširiti na jugo- istok. Za to su sela Moršunih i Manhain moraju biti preseljeni. Autoput A4 i industrijski odsek Hambah, preko kojeg se lignit transportuje do elektrana, postavljeni su oko tri kilometra na jugu paralelno sa železničkom prugom Kuloine- Ahen. Pored toga, mali delić savezne magistrale 477 premešten je na istok.

Naknadna upotreba

uredi

Jeѕero

uredi

Rudnik povšinske eksploatacije pušten je u rad 1978. godine. Svake godine se premešta oko 0,3 kubnih kilometara, tako da će ugalj i zemljište zapremine oko 18,6 km³ biti iskopani do isteka uglja 2040. godine. Do aprila 2009. godine, prekomerno opterećenje, koje je do sada nastalo u Hambahu, sada se transportuje transportnom trakom u sada iscrpljeni rudnik Bergheim da bi se ovo ponovo ispunilo. Sada je nagnut isključivo na zapadnoj strani površinskog kopa i na Zofinhu. Zbog nakupljanja oko 1 km³ materijala na Zofinhu i izvučenom uglju stvorena je zaostala rupa koja će se nakon završetka rudarskih aktivnosti napuniti vodom.

Jezero sa površinom od 4200 ha, dubina do 400 m i planirana je zapremina od 3,6 milijardi m³. Veličina i zapremina zavise od toga da li je površinski kop na zapadu koji je bio napušten posle dekarburizacije, kao i rudnik Bergheim napunjen materijalom iz površinskog kopa Hambah ili je ostavljen otvoren. Jezero Hambah je tada bilo najdublje i (po količini) posle Bodenskog jezera drugo najveće jezero u Nemačkoj. Kako se puni površinski kop i dalje je sporno. Neki glasovi sugeriraju uzimanje vode iz Rur-a i / ili Erft-a ili čak punjenje površinskog kopa cevovodom vode iz Rajne. Međutim, to se očekuje da će punjenje rudnika biti otvoreno nekoliko decenija. Stoga se završetak ove veštačke vode ne očekuje pre 2100.

Pored kompletne poplave moguća je i izgradnja elektrane za pumpanje. Patent iz 1995. godine kaže da se takva pumpa za skladištenje u otvorenom rudniku Hambah može realizovati i može da pruži višestruki kapacitet pumpanog skladišta koji je trenutno dostupan u Nemačkoj. Povećana upotreba obnovljivih izvora energije čini ovu mogućnost važnijom i sledi je sa zanimanjem od strane Rudarske uprave.

Postrojenje za ispumpavanje

uredi

Pored potpune poplave, takođe je moguća izgradnja hidroelektrane. Patent iz 1995. godine navodi da se takvo skladište u površinskom kopu Hambah može realizovati i može pružiti višestruki kapacitet postrojenja za ispumpavanje koji je trenutno dostupan u Nemačkoj. [7] Povećana upotreba obnovljivih izvora energije čini ovu opciju značajnijom i rudarska uprava je sa interesovanjem prati. [8]

Pokretni solarni park

uredi

Dana 6. maja 2020. godine, Meyer Burger, proizvođač mašina za proizvodnju solarnih ćelija, predstavio je svoju ideju za ogroman solarni park u otvorenom rudniku Hambah. [9] Tako bi se proizvela električna energija kapaciteta oko deset gigavata, što bi približno odgovaralo kapacitetu elektrana na ugalj Veisveiler, Neurath, Niederaussem i Frimmersdorf, koje su trenutno zavisne od rudnika otvorenog kopa. Razmatranja za kasniju upotrebu površine od 50 kvadratnih kilometara uključuju poplave da bi se formirao jezerski pejzaž. Prema rečima izvršnog direktora kompanije Meier Burger Guntera Erfurta, bilo bi moguće pokriti jezero Hambach solarnim modulima. Do 50 miliona solarnih modula snage 10 gigavata moglo bi se instalirati - kao plutajući solarni park, što je već realizovano u drugim delovima sveta. [10]

Prema rečima izvršnog direktora kompanije Meier Burger Guntera Erfurta, trenutno se ocenjuje izgradnja najsavremenijeg postrojenja za proizvodnju ćelija i modula. U intervjuu za Radio Rur, Uve Rau je odgovorio da je takva ideja izvodljiva, jer su glavna prednost površinskog kopa Hambah dalekovodi koji su već bili na snazi zbog elektrana, koje bi tako mogle da se koriste i dalje. [11 ]

RVE Pover AG je najavio u maju 2020. da su zamislivi fotonaponski projekti za Sophienhohe. [12]

Andreas Pinkvart, ministar za ekonomska pitanja, inovacije, digitalizaciju i energetiku Severne Rajne-Vestfalije, takođe je izrazio podršku projektu. [13]

Kritika i protesti

uredi

Od oko 2012. godine, područje unutar preostalog dela šume Hambah bilo je okupirano od strane zaštitara zaštite životne sredine kako bi sprečili njegovo planirano uništavanje od strane RVE.

Okupacija uključuje naselje sa oko dve desetine kuća sa drvećem i brojnim barikadama. Podignute su barikade kako bi se sprečilo da rudarska kompanija i policijska vozila uđu.

 
Projekat banera kompanije JunepA u Tagebau Hambahu, 2017

U novembru 2017. godine, ekolozi su ušli u rudnik i privremeno obustavili rad. Upoznali su ih sa policijom pomoću konja i spreja sa biberom.

2004. godine aktivisti Grinpisa demonstrirali su štete od klime u rudniku Hambah zbog proizvodnje električne energije koristeći lignit. Preleteli su preko površinskog kopa balonom sa vrućim vazduhom, okupirali bager nekoliko dana i delimično ga ofarbali u ružičastu boju. 13. maja 2009. godine zajednička akcija lokalne akcione grupe građanskih inicijativa protiv premeštanja A4 i Nemačke prijateljice Zemlje (BUND) nije uspela pred Saveznim upravnim sudom. Tužioci su pokušali zaustaviti izmeštanje A4, što je ocenjeno neophodnim za planirano proširenje rudnika na površinskom kopu i opravdali su to, između ostalog, strahom od zagađenja bukom kao i mogućom pretnjom zaštićenom šišmišu Beištain i drugim vrstama. 2009. godine započela je izgradnja nove deonice autoputa, u septembru 2014. godine otvorena je za saobraćaj.

Od 2008. sve je više pritužbi na moguće oštećenje brda na području Elsdof-Hependorfa; budući da teret dokazivanja leži na podnosiocima žalbe, teško je dokazati rudarski operater kriv. Novoformirani odbor smeđeg uglja odlučio je 16. aprila 2010. uspostaviti službu za reciklažu Bergšaden Braunkole NRV za žrtve oštećenja u rudarskom rudničkom lignitu. Bivši predsedavajući Višeg regionalnog suda Ham Gir Debusman imenovan je za predsednika regrutnog ureda. On je već predsedavajući tela za pomirenje u rudarskoj industriji. S njim se može kontaktirati ako pokušaji pomirenja sa RVE Pover-om ostanu nezadovoljavajući. Za podnosioca prijave postupak je besplatan.

U novembru 2012. i martu 2013. policija je očistila šator i kolibe protivnika rudarstva u preostalom Hambah Forstu. U 2012. godini, tunel je morao da se izvuče iz tunela dubokog šest metara, a sledeće godine su se dva aktivista odvela sa platforme drveća. Kasnije je sagrađen novi kamp na drugoj lokaciji u šumi Hambah.

U septembru 2018. godine novinar je umro nakon pada sa drveća koje su gradili aktivisti.[1]

Panoramski pogled sa Zofinhe
Rudnik lignita Hambah iz površinskog kopa u blizini Hambah šume prikazuje transparentan bager točkaš tokom demonstracija 6. oktobra 2018. godine

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Hambach Forest: Journalist dies after fall from treehouse bridge” (na jeziku: engleski). DW News. 2018-09-19. Pristupljeno 2018-11-06. 

Spoljašnje veze

uredi