Požutica (lat. Agaricus abruptibulbus) je prvorazredna jestiva gljiva koja se može naći u šumama, pored smrče, bora, a ima ih i u belogoričnim (listopadnim) šumama. Raste od maja do jula i od septembra do oktobra.

Požutica
Naučna klasifikacija
Carstvo:
Divizija:
Klasa:
Red:
Porodica:
Rod:
Vrsta:
A. abruptibulbus
Binomno ime
Agaricus abruptibulbus
(Peck) Kauffmann (1905)
Sinonimi[1]

Agaricus abruptus Peck (1900)

Klobuk

uredi

Klobuk požutice je veličine od 6 do 11 cm. Oblik klobuka je u mladosti jajolik, u obliku polulopte. Niže je ispupčen, ali ipak dosta visok. Ivica klobuka je podvrnuta, sa prileglim ili visećim pahuljama. Bele je boje, prema temenu crvenkast, a na pritisak postaje žut. Površinska kožica se lako skida. Tjeme može ispucati na više delova.

Listići

uredi

Listići su u odnosu na jarak gusti i slobodni. U jednoj fazi su prvo sivkasti, zatim sivi sa nijansama roze, a kasnije smeđ. Oštrica je svetlija.

Otrusina

uredi

Otrusina požutice je čokoladno-smeđe boje.

Stručak

uredi

Stručak je od 7 do 12 i od 1 do 2,3 cm. Odozgo nadole je uži, a pri dnu je spljoštena obrubljena bulba. Kod starijih gljiva bulba postaje kosa ili nepotpuna. U osnovi je bele boje, a na pritisak požuti. Zastorak, kao i prsten ima dva gornja sloja

Meso požutice je u klobuku deblje od 1 centimetar, većinom oko 1,3 cm. Meso požutice je ukusno, slatko, bele boje. Na preseku se može uočiti svileni sjaj

Hemijske reakcije

uredi

Od hemijskih reakcija ima NH3. Ona je po kožici i mesu negativna. KOH je negativna.

Mikroskopija

uredi

Kod mikroskopije, spore ne sazrevaju u isto doba, tako da se kod iste jedinke one nađu u različitim nijansama boja.

Slične vrste

uredi

Požutica se često meša sa gljivom sličnog izgleda, šumskim anis-šampinjonom (lat. Agaricus silvicola).

Reference

uredi
  1. ^ Agaricus abruptibulbus Peck 1905”. MycoBank. International Mycological Association. Pristupljeno 22. 9. 2011. 

Literatura

uredi
  • Ključ za gljive; Ivan Focht; ITRO Naprijed; Zagreb 1986.

Spoljašnje veze

uredi