Pokorična tkiva su složena trajna biljna tkiva jer su izgrađena od različitih vrsta ćelija i u neposrednom su kontaktu sa spoljašnjom sredinom.

Stoma na listu paradajza (mikrografija)

Imaju ulogu da:

  • zaštite unutrašnjost organa od nepovoljnih uticaja spoljašnje sredine i
  • omoguće razmenu materija tih organa i sredine.

U zavisnosti od kog tvornog tkiva nastaju, razlikuju se dve vrste površinskog tkiva:

Epidermis

uredi

Epidermis čine žive ćelije koje su pripijene jedna uz drugu tako da između njih nema intercelulara. Celulozni zidovi ovih ćelija su zadebljali samo prema spoljašnjoj sredini i pokriveni su kutikulom, dlakama i drugim tvorevinama radi što bolje zaštite. Kutikula je masna materija skoro nepropustljiva za vodu i gasove. Zbog toga se u epidermisu obrazuju stome preko kojih ulazi ugljen-dioksid i isparava suvišna voda. Stome su izgrađene od dve ćelije zatvaračice, neravnomerno zadebljalih zidova i otvora između njih. Otvaranje odnosno zatvaranje stominog otvora ćelija sama reguliše. Uz ćelije zatvaračice nalaze se ćelije pomoćnice.

Sekundarna pokorična tkiva

uredi

Stablo i koren, za razliku od lista, kao višegodišnji organi sem rastenja u dužinu još i sekundarno debljaju. Nežno tkivo epidermisa ne može da prati to debljanje organa, već bi pod dejstvom novonastale mase popucalo. Da biljni organi ne bi ostali bez zaštite, odmah se stvara sekundarno pokorično tkivo pluta i mrtva kora.

 
Mrtva kora sa lenticelama

Plutu obrazuje felogen plute (naziva se još i plutin kambijum). Ćelije plute su:

  • čvrsto međusobno spojene,
  • mrtve i
  • ispunjene vazduhom.

Pluta je nepropustna za vodu i gasove pa se zbog toga obrazuju otvori za provetravanje – lenticele. Lenticele imaju oblik brazde ili kvržice.

Kada se pluta obrazuje u dubljim slojevima stabla, onda sva tkiva koja leže ispred plute (ka periferiji stabla) pre ili kasnije uginu jer pluta ne dozvoljava dovod hranljivih materija. Kompleks mrtvih tkiva i plute čini mrtvu koru.

Literatura

uredi
  • Jančić, R: Botanika farmaceutika, Službeni list SCG, Beograd, 2004.
  • Kojić, M: Botanika, Naučna knjiga, Beograd, 1989.
  • Marinković, R, Tatić, B, Blaženčić, J: Morfologija biljaka, Beograd, 1979.
  • Šerban, Nada: Ćelija - strukture i oblici, ZUNS, Beograd,

Spoljašnje veze

uredi