Porodica Nariškin

Porodica Nariškin (rus. Нарышкины) je plemićka moskovska bojarska porodica krimskotatarskog porekla,[1][2] koja potiče od izvesnog Mordka Kurbata Nariška, krimskog Tatara, koji se doselio u Moskvu u 15. veku.[3] U savez sa vladarskom kućom stupili su 1671. godine kada se velika lepotica Natalija Nariškina (kćerka Kirila Poluektoviča Nariškina ) udala za Alekseja I Mihajloviča, i kasnije postala majka Petra Velikog. Porodica Nariškin bila je proganjana pod regentstvom Sofije Aleksejevne, ali su bili favorizovani od strane Petra i njegovih potomaka i igrali su značajnu ulogu u ruskom životu.

Grb porodice Nariškin

Pobuna protiv porodice Nariškin

uredi

Tokom Ustanka u Strelcima, vojnici Strelci digli su pobunu protiv porodice Nariškin (rođaka Petrove majke, koja je preuzela stvarnu vlast). Njihov ustanak je ugušen, a njihovu jedinicu car je nasilno raspustio, a stotine njih pogubljeno ili deportovano.

Ostali značajni članovi

uredi
  • Kiril Aleksejevič Nariškin (1670–1723), komandant Pskova i Dorpata 1704–1710, komandant Sankt Peterburga 1710–1716, guverner Moskve u periodu 1716–1719.
  • Aleksis Vasiljevič Nariškin (1742–1800), diplomata, naučnik, prijatelj Denisa Didroa
  • Aleksandar Lvovič Nariškin (1760–1826), prijatelj Pavla I od Rusije, koji ga je nazvao svojim „stricem“; istovremeno je služio kao veliki komornik, kancelar i predstavnik plemstva; dugo je bio i na čelu pozorišta i privukao je vrhunske umetnike iz Evrope (posebno iz Francuske) u Rusiju.
  • Marija Nariškina (1779–1854), rođena princeza Marija Svjatopolk-Četvertinskaja, ljubavnica Aleksandra I
  • Lev Kirilovič Nariškin, ruski ambasador
  • Lev Aleksandrovič Nariškin (1785–1846), ruski general-potpukovnik, borio se u Napoleonovim ratovima
  • Kiril Aleksandrovič Nariškin, član Državnog saveta (1834)
  • Aleksandar Aleksejevič Nariškin (1839–1916), član Državnog saveta (1906)

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ Robert K. Massie, Peter the Great: His Life and World, Random House Publishing Group (2012), p. 19
  2. ^ W. E. D. Allen, The Ukraine, Cambridge University Press (2014), p. 121
  3. ^ Sergei O. Prokofieff, The Spiritual Origins of Eastern Europe and the Future Mysteries of the Holy Grail, Temple Lodge Publishing (1993), p. 460