Postporođajna nega

Postporođajna nega ili postnatalna nega, oblike je zdravstvene prevencije i nadzora koji bi žena i njena beba trebalo da dobiju u prvih 8 nedelja nakon porođaja. Ona uključuje organizaciju i pružanje postnatalne nege, identifikaciju i rešavanje uobičajenih i ozbiljnih zdravstvenih problema kod žena i njihovih beba, i sve oblike pomoći roditeljima da uspostave čvrste odnose sa svojim bebama i ishranom beba i majke.[1] Tokom ovih nedelja, pored obuke patronažne sestre i akušeri obavljaju postporođajne preglede i zdravstveni nadzor nad porodiljama.[2]

Majka i beba u postporođajnom periodu

Opšte informacije uredi

Novo dete je radost za celu porodicu, ali ono zahteva i prilagođavanje porodice i promenu dinamike koje majka imala sa partnerom. Tokom postporođajnog perioda, makla i njen partner će možda provesti manje kvalitetnog vremena, što za neka može biti problematično. Iako je ovo neodoljiv i stresan period, postoje načini da se u njemu reše mnogi problemi.[3]

Oba partnera u postporođajnom periodi moraju biti strpljivi za početak, i shvatite da svaki par prolazi kroz promene nakon rođenja deteta. Potrebno je vreme da se prilagode, ali će ubrzo shvatititi da je briga o majci i novorođenčetu svakim danom sve lakša.

Većina novopečenih majki se ne vraća na posao najmanje prvih šest nedelja nakon rođenja deteta. Ovo daje vremena da se prilagodi i razvije nove odnse Pošto bebu treba često hraniti i presvlačiti, majja prolazi kroz dosta neprospavane noći. To može biti frustrirajuće i zamorno. Dobr je da će vremenom sve preći u rutinu.[3]

Epidemiologija uredi

Na osnovi izveštaja za 2020. goodinu u Velikoj Britaniji o materinskom sdravlju i perinatalnom mortalitetu pokazali su da žene i bebe iz nekih manjinskih etničkih sredina i one koje žive u siromašnim područjima imaju povećan rizik od smrti i da im je možda potrebno pažljivije praćenje. Izveštaji su pokazali da je:[4]

  • U poređenju sa belim ženama (8 na 100.000), rizik od smrti majke tokom trudnoće i do 6 nedelja nakon rođenja:
    • 4 puta veći kod crnih žena (34 na 100.000)
    • 3 puta veći kod žena mešovite nacionalnosti (25 na 100.000)
    • 2 puta veći kod žena iz azije (15 na 100.000; ne uključuje Kineskinje)
  • Stopa neonatalne smrtnosti oko 50% veća kod crnih i azijskih beba u poređenju sa belim bebama (17 u poređenju sa 25 na 10.000)
  • Kod žene koje žive u ugroženim područjima do 2,5 puta je veća šansa da umru u poređenju sa ženama koje žive u najugroženijim područjima (6 u poređenju sa 15 na 100.000)
  • Stopa neonatalnog mortaliteta raste u skladu sa nivoom deprivacije u oblastima u kojima majka živi, sa skoro duplo više beba koje umiru u najugroženijim oblastima u poređenju sa oblastima koje su najmanje uskraćene (12 u poređenju sa 22 na 10.000).

Mere i postupci nege uredi

Iako je najviše pažnje u nezi trudnice usmereno na devet meseci trudnoće, posleporođajna nega je takođe važna. Postpartalni period traje šest do osam nedelja, počevši od dana rođenja bebe.

U neposrednim nedeljama nakon porođaja ženama je potrebna dodatna nega, uključujući podršku partnera i porodice. Porod i porođaj su fizički zahtevni, kao i dojenje i čuvanje novorođenčeta. Zbog toga je veoma važno da žene povrate snagu i održe zdravlje dok se prilagođavaju životu sa novom bebom.[3] Prema tome tokom ovog perioda, majka prolazi kroz mnoge fizičke i emocionalne promene dok uči da brine o svom novorođenčetu.

Nega posle porođaja uključuje pravilan odmor, ishranu i negu vagine.

Odmor uredi

Odmor je ključan za nove majke koje treba da povrate snagu, kroz:

  • spavanje kada beba spava
  • spavanja pored krevetića bebe kako bi se majci olakšalo noćno hranjenje

Ishrana uredi

Pravilna i zdrava ishrana je neophodna u ovom periodu, zbog promena kroz koje telo majke prošlo tokom trudnoće i porođaja. Žene u postnatalnom periodu moraju da održavaju uravnoteženu ishranu, baš kao što su to činile tokom trudnoće. Dodavanje gvožđa i folne kiseline takođe treba da se nastavi 3 meseca nakon rođenja. Žene koje doje zahtevaju dodatnu hranu i treba da piju dovoljno čiste vode. Više pažnje trebalo bi posvetititi savetovanju o ishrani sa ženama koje su veoma mršave i sa adolescentima kojima će možda trebati dodatne informacije koje će im pomoći da dobiju uravnoteženu ishranu. U nekim slučajevima treba porodilju uputititi savetniku za ishranu, gde je to moguće. Važno je napomenuti da siromaštvo može zabraniti ženama pristup određenoj hrani. Istraživanje jeftinijih opcija može biti od pomoći u oblasti savetovanja.

Nega rodnice uredi

Nega rodnice, ima za cilj sa smanji pojavu bolova, kontrakcije materice i infekaciju rodnice, materice i mokraćnih puteva. ===

Ishrane bebe uredi

Preporuke o emocionalnoj vezivanju i hranjenju bebe takođe pokrivaju postnatalni period nege.

Praćenje majki od strane babice uredi

Prilikom svakog postporožajnog kontaktasa porodiljom, babica je dužna je proceni fizičko zdravlje žene, uključujući sledeće:

Kod svih majki
  • simptome i znake infekcije
  • bol
  • vaginalni iscedak i krvarenje
  • funkciju bešike
  • funkcija creva
  • nelagodnost u bradavicama i dojkama i simptome upale
  • simptome i znake tromboembolije
  • simptomi i znake anemije
  • simptomi i znake preeklampsije
Kod majki koje su imale vaginalni porođaj
  • zarastanje perineuma[5]
Kod majki koje su imale carski rez[6]
  • zarastanje rana
  • simptomi i znaci infekcije rane

Praćenje majki sa povećanim rizikom uredi

U okviru postnatporođajne nege posebna pažnja posvećuje se ženama koje su imale hipertenziju, preeklampsiju šečernu bolest i tromboemboliju u trudnoći. Ove mere obuhvataju postnatalno ispitivanje, praćenje i lečenje.

  • Žena sa hroničnom hipertenzijom, zahtevaju antihipertenzivni tretman tokom postnatalnog perioda, uključujući i dojenje
  • Žene sa dijabetesom i gestacijskim dijabetesom zahtevaju obavezno antidijabetesno lečenje i ishranu.
  • Žena sa preeklampsijom i venskom tromboembolijom zahtevaju tretmane koji smanjenju rizika od venske tromboembolije u postporođajnom periodu.
  • Antihipertenzivni tretman tokom postnatalnog perioda, uključujući i dojenje

Telesne promene uredi

Pored emocionalnih promena, majka doživljava i promene u telu nakon porođaja, poput povećanja telesne težine. Gubitak težine se ne dešava preko noći, zato majka mora biti strpljaiva strpljivi. Kada lekar kaže da je sve u redu majka bi trebalo da počne sa vežbama, odnosno umerenom aktivnošću nekoliko minuta dnevno. Postepeno povećavati dužinu i intenzitet vežbanja, nešto kasnije upražnjavati šetnju, plivanje ili aerobik.

Gubitak težine takođe podrazumeva zdrave, uravnotežene obroke koji uključuju voće, povrće i integralne žitarice. Svaka nova majka gubi na težini drugačijim tempom, tako da ne treba upoređivati svoje napore za mršavljenje sa drugima. Dojenje može pomoći da se brže smanji višak kilograma jer povećava dnevno sagorevanje kalorija.

Povećanje grudi uredi

Grudi majke će se napuniti mlekom nekoliko dana nakon rođenja bebe. Ovo je normalan proces, ali otok (zbog zatezanja grudu) može biti neprijatan, ali se vremenom poboljšava. Da bi se ublažila nelagodnost, naneti topli ili hladni obloge na grudi. Bolne bradavice od dojenja obično nestaju kako se telo majke prilagođava. Koristiti kremu za bradavice jer može ublažiti pucanje i bol.

Zatvor i inkontinencija uredi

Kako bi se izbegao zatvor treba unostiti puno vode sa hranom koja mora biti bogata biljnim vlaknima koja stimulišu funkciju creva.

Vlakna takođe mogu ublažiti pojavu hemoroide, zajedno sa kremama koje se kupuju bez recepta ili sedenje u toplom vodenom kupatilu.

Ispijanje vode takože pomaže u ublažavanju problema sa mokrenjem nakon porođaja. Ako se javi inkontinencija mokraće Kegelove vežbe mogu da ojačaju mišiće karličnog dna.

Promene karličnog dna uredi

Područje između rektuma i vagine je poznato kao međica ili perineum. Međica se često rasteže ali cepa tokom porođaja. Ponekad će lekar načiniti rez ovoj oblasti kako bi pomogao porodilji pri porođaju.

Nakon porođaja lekar može pomoći porodilji oko sanacije karličnog dna izvođenjem Kegelovih vežbe, masiranjem područja mežice hladnim oblogama umotanim u peškire i sedenjem na jastuku.

Znojenje uredi

Hormonske promene mogu izazvati noćno znojenje nakon rođenja bebe. Tegobe se mogu smanjiti povremenim uklanjanjem ćebadi sa kreveta da se ohlade.

 
Masaža materice posle porođaja pomaže da se materica kontrahuje nakon što je placenta izbačena u akutnoj fazi.

Bolovi uredi

Smanjenje materice nakon porođaja može izazvati grčeve. Iako se bol vremenom smanjuje, kod jačih bolova lekar može odobriti primenu bezbednih analgetika, protiv bolova.

Iscedak iz vagine uredi

Vaginalni iscedak je tipičan dve do četiri nedelje nakon porođaja. Ovo je način na koji žene telo uklanja krv i tkivo iz materice. Sve dok traje iscedak trebalo bi da žena ne nosi higijenske uloške i da ne prestaje sa ispiranje.

Ne bi trebalo koristiti tampone ili tuširati vaginu četiri ili šest nedelja nakon porođaja ili sve dok lekar to ne odobri. Upotreba ovih sredtava i metoda u periodu neposredno nakon porođaja može povećati rizik od infekcije materice.

Ako vaginalni iscedak neprijatno miriše, obratiti se lekaru.

Ako je prisutno jako vaginalno krvarenje (zasićenje jednog uloška u roku od dva sata), obavezno se konsultovati sa svojim lekarom.

Postporođajna depresija uredi

Rođenje nove bebe može dovesti do mnogih emocionalnih promena. Mnoge žene prolaze kroz period blage depresije nakon rođenja bebe. Postoji potreba da se napravi razlika između osećaj potištenosti, koji se obično javlja u prvoj nedelji i može trajati i do dve nedelje nakon rođenja, i postnatalne depresije koja je mnogo teža i obično traje duže.

Kada majka doživi slabost, umor, probleme sa spavanjem ili apetitom, onda može imati postnatalnu potištenost. Prava postnatalna depresija je kada je žena znatno depresivna duže od dve nedelje, dovoljno da poremeti njene rutinske aktivnosti. Ona takođe može doživeti bilo šta od sledećih simptoma:

  • uporno tužno ili anksiozno raspoloženje, razdražljivost
  • slabo interesovanje ili zadovoljstvo od aktivnosti koje su nekada bile prijatne
  • poteškoće u obavljanju uobičajenih radnih, školskih, kućnih ili društvenih aktivnosti
  • negativna ili beznadežna osećanja prema sebi ili svom novorođenčetu
  • više simptoma ( bolovi, palpitacije, utrnulost) bez jasnog fizičkog uzroka.

Izvori uredi

  1. ^ POSTNATAL CARE OF THE MOTHER AND NEWBORN (na jeziku: engleski), World Health Organization, 2013, Pristupljeno 2024-01-21 
  2. ^ „What you can expect after a vaginal delivery”. Mayo Clinic (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-01-21. 
  3. ^ a b v POSTNATAL CARE OF THE MOTHER AND NEWBORN (na jeziku: engleski), World Health Organization, 2013, Pristupljeno 2023-07-23 
  4. ^ „Recommendations | Postnatal care | Guidance | NICE”. www.nice.org.uk. 2021-04-20. Pristupljeno 2023-07-22. 
  5. ^ „Recommendations | Postnatal care | Guidance | NICE”. www.nice.org.uk. 2021-04-20. Pristupljeno 2023-07-22. 
  6. ^ „Overview | Caesarean birth | Guidance | NICE”. www.nice.org.uk. 2021-03-31. Pristupljeno 2023-07-22. 

Spoljašnje veze uredi

 Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).