Predeo izuzetnih odlika

Predeo izuzetnih odlika je područje prepoznatljivog izgleda sa značajnim prirodnim, biološko-ekološkim, estetskim i kulturno-istorijskim vrednostima, koje se tokom vremena razvijalo kao rezultat interakcije prirode, prirodnih potencijala područja i tradicionalnog načina života lokalnog stanovništva.[1] Ovakav tip zaštićenog područja može biti i kopneni i vodeni (morski), a ima jasno definisan plan zaštite prirodnih odlika, ali i kulturno-istorijskih vrednosti i različitih aktivnosti (rekreacija, turizam, ugostiteljstvo).[2]

Zaštićeni predeo Ahalm (Nemačka)

Međunarodna definicija

uredi

Prema definiciji MUZP-a, predeo izuzetnih odlika spada u kategoriju V. Glavni cilj kod zaštite ovog tipa područja je očuvanje vrednih ekoloških, bioloških, kulturnih i predeonih odlika. Interakcija sa okolnim zajednicama je dozvoljena u meri koja podrazumeva održivi upravljanje i povezivanje prirodnog i kulturno-istorijskog nasleđa.[3]

U okviru kategorije V pripadaju i kopneni i morski predeli, koji su u međuosbnoj interakciji sa lokalnim stanovništvom, kroz primenu tradicionalne poljoprivrede, šumarstva, lova i ribolova, ali u meri koja obezbeđuje da ne dođe do naršuavanja prirodnog ekvuilibrijuma. Ovakav vid zaštićenih područja omogućava i bavljenje ekoturizmom.[4]

U evropskim državama ova kategorija zaštićenog područja nosi različita imena, poput Landschaftsschutzgebiet („područje zaštićenog predela”) koji je koristi u Nemačkoj,[5] Austriji i Švajcarskoj, zatim Area of Outstanding Natural Beauty[6] („predeo izuzetne prirodne lepote”) u Velikoj Britaniji, te Chráněná krajinná oblast[7] („predeo zaštićenog pejzaža”) u Češkoj Republici. U Hrvatskoj se koristi termin „značajni krajobraz”[8], dok je u Sloveniji u upotrebi krajinski park,[9] tj. pejzažni (predeoni) park.

Istorijat predela izuzetnih odlika

uredi

Neki od prvih područja MUZP-ove kategorije V, zaštićeni su na tetiroriji Nemačke 1937. godine, među kojima su Pihelsverder[10], Ostrvo Hiderze, zatim Ostrigen[11] i Litjenveštet močvara.[12]

Najstariji krajinski park u današnjoj Sloveniji je Rakov Škocjan, proglašen 1949. godine.[13]. Tokom 50-ih godina HH veka na prostoru Ujedinjenog Kraljevstva proglašen predeo naročite prirodne lepote Kvantok hils (1956)[14], a godinu dana ranije i Češki raj u tadašnjoj Čehoslovačkoj.[15] Sedamdesetih godina prve zaštićene predele (pejzaže) dobili su i Mađarska (Martelj, 1971)[16] i Poljska (Suvalski, 1973).[17]

Predeli izuzetnih odlika u Srbiji

uredi

U Srbiji je izdvojeno i zakonom zaštićeno 33 područja ove kategorije, a pet je u postupku zaštite. Razlikuju se prirodni predeo izuzetnih odlika i kulturni predeo izuzetnih odlika, a postoji i starija kategorija (po zakonu do 1991. godine) predeo naročite prirodne lepote (skraćeno PnPL).[18]

Među prvim zaštićenim predelima su klisura reke Resave (1955), zatim planina Rajac (1963) i Lepterija — Sokograd (1969).[19] Kao kulturni predeo još 1969. godine zaštićen je kompleks Tršić — Tronoša.[20] Najmlađi predeo izuzetnih odlika je planina Rzdnik, proglašena u decembru 2024. godine.[21]

Vidi još

uredi

Reference

uredi
  1. ^ „Predeli izuzetnih odlika”. zzps.rs. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  2. ^ „Category V protected areas” (PDF). portals.iucn.org. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  3. ^ „IUCN Management Categories of Protected Areas” (PDF). mpg.eurosite.org. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  4. ^ Phillips, Adrian. „Management guidelines for IUCN category V protected areas : protected landscapes/seascapes”. iucn.org. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  5. ^ „Landschaftsschutzgebiete”. bfn.de. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  6. ^ „Landscapes review (National Parks and AONBs)”. gov.uk. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  7. ^ „Zákon České národní rady o ochraně přírody a krajiny”. zakonyprolidi.cz. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  8. ^ „Kategorije zaštićenih područja”. haop.hr. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  9. ^ „NARAVNI PARKI SLOVENIJE”. naravniparkislovenije.si/. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  10. ^ „Landschaftsschutzgebiet Pichelswerder”. fbinter.stadt-berlin.de. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  11. ^ „Landschaftspflegeverband Ostrügen”. biosphaerenreservat-suedostruegen.de. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  12. ^ „Lütjenwestedter Moor”. protectedplanet.net. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  13. ^ „Krajinski park Rakov Škocjan”. kam.si. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  14. ^ „Quantock Hills National Landscape”. quantockhills.com. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  15. ^ „Chráněná krajinná oblast Český ráj”. cesky-raj.cz. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  16. ^ „Mártély Landscape Protection Area”. knp.hu. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  17. ^ „Suwalski Park Krajobrazowy”. spk.org.pl. Pristupljeno 29. 12. 2024. 
  18. ^ „ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE, Član 33”. paragraf.rs. Pristupljeno 30. 12. 2024. 
  19. ^ „Upravljači zaštićenih prirodnih dobara” (PDF). zzps.rs. Pristupljeno 30. 12. 2024. 
  20. ^ „UREDBA O PROGLAŠENjU PREDELA IZUZETNIH ODLIKA „KULTURNI PREDEO TRŠIĆ-TRONOŠAˮ” (PDF). ekologija.gov.rs. Pristupljeno 30. 12. 2024. 
  21. ^ „Pod zaštitom još 10.000 ha u centralnoj Srbiji – Proglašen Predeo izuzetnih odlika „Planina Rudnik. srda.rs. Pristupljeno 30. 12. 2024. 

Spoljašnje veze

uredi